Većina građani Bosne i Hercegovine tvrdi kako svakim danom žive sve lošije, kako nema posla i kako je standard katastrofalan, no istraživanja pojedinih portala i agencija tvrde suprotno.
Kolektiv d.o.o. i portal posao.ba uradili su analizu tržišta rada za 2017. i prva tri mjeseca 2018. godine prema kojoj se u ovom periodu pokazuje trend povećanja broja oglasa i otvorenih radnih mjesta. Prema tom dokumentu u 2017. taj trend je povećan za 14 posto, a u 2018. za 20 posto kada su u pitanju oglasi, a 1 posto u 2017.godini i 35 posto u prvom kvartalu 2018. kada su u pitanju otvorena radna mjesta. Također je kvota inostranih radnika za rad u Hrvatskoj sa 5.211 povećana na 21.210
Tražena zanimanja
Više od jedne trećine oglasa na portalu Posao.ba nudi zaposlenje u Sarajevu, a slijede ga Banja Luka, Tuzla, Mostar i Zenica. U 2016. godini su poslovi u inozemstvu oglašeni čak u 5 posto oglasa, dok je u 2017. godini taj udio nešto veći i iznosi 5.5 posto a u 1. kvartalu 2018. godine iznosi čak 10 posto.
Pokazalo se i da određena zanimanja imaju mnogo lakši put do zaposlenja od ostalih. Tako su u 2017. godini najtraženija zanimanja bila prodavač ili trgovac, agent u pozivnom centru, komercijalista i unapređivač prodaje, vozač, konobar, programer, kuhar, medicinski tehničar, računovođa i bravar.
Prema potražnji, kao i u prethodnim godinama, prva mjesta su rezervirana za prodajna zanimanja, potom slijedi sektor ugostiteljstva a na šestom mjestu je zanimanje programera
, navodi se u istraživanju. Podsjećaju kako je u 2016. je vladao trend u potražnji za online suradnicima kao i stjuardima, što u 2017. u top 10 najtraženijih zanimanja nije slučaj. Kada je u pitanju 2018. najtraženiji su agenti u pozivnom centru, zatim radnici u proizvodnji, vozači, konobari, komercijalisti, prodavači u trgovinama, kuhari, programeri, monteri i sobarice.
Rast industrije
U israživanju se navodi kako je zanimljiv veći porast za zaposlenjem osoba u call centrima, ali i to da je u 2018 poraslo zanimanje za radnicima u ugostiteljstvu.
Čak tri zanimanja iz sektora ugostiteljstva našlo se na ovoj listi: konobar, kuha i sobarica. To možemo tumačiti i porastom potražnje iz inostranstva ali i ogromnim rastom sektora turizma i ugostiteljstva u BiH
, navodi se u istraživanju.
Na drugom mjestu ove liste nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji a to se zanimanje prvi put našlo na ovoj listi iako je još u 2017. primijećena povećana potražnja, što tumače rastom industrijske proizvodnje u BiH.
S obzirom na stalni trend rasta broja oglasa i otvorenih radnih mjesta u protekle 3 godine te u prvom kvartalu 2018., i imajući u vidu kretanja na tržištu, očekuje se da će do kraja 2018. godine doći do povećanja potražnje za zaposlenicima do 20% u odnosu na prethodnu godinu
, smatraju iz Kolektiva.
Odlazak u inozemstvo
Također navode kako se prema svim analizama, očekuje povećan broj oglasa za zapošljavanje iz inostranstva i to do 15 posto do kraja 2018. godine.
Ako uzmemo Hrvatsku za primjer, kvota za novo zapošljavanje stranaca je povećana sa 5.211 u 2017. na 21.210 u 2018, i to najvećim dijelom za sektore turizma, ugostiteljstva i građevinarstva. Također, Hrvatska će pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima
, kazala je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Projekata u Kolektivu.
S druge strane, navodi ona, u Sloveniji odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u sedam dana, poseže za stranima, tako da se u 2017. i 2018. bilježi povećan broj oglasa i iz Slovenije.
Na osnovu analize, stručnjaci iz Kolektiva, a nakon pregleda oglasa na portalu Posao.ba, zaključuju da raste potražnja za radnicima u proizvodnji, turizmu i ugostiteljstvu, transportu a s druge strane broj prijava na te poslove je manji u odnosu na prosječan broj prijava.
Kao i u prethodnim godinama, postoji velika potražnja za software developerima-programerima ali broj dostupnih stručnjaka u tom sektoru je sve manji te se ova kategorija po broju prijava također nalazi među onima ispod prosjeka.
Ajanović-Hajdarpašić dodaje i da se generalno može govoriti o velikim pomjeranjima na tržištu rada, gdje je nedostatak obučene radne snage, odnosno nedostatak vještina, sve veći što zbog neusklađenog obrazovnog sustava, nedostatka prakse ali i odlaska ljudi u inostranstvo, te poslodavci sve teže dolaze do potrebnog kadra.
