Kada se pogleda sveprisutna zapaljiva retorika ključnih političkih aktera u Bosni i Hercegovini, građani se s pravom mogu zapitati kakva ih budućnost čeka. Europska ili opet nesretna ratna kakva je početkom devedesetih uništila toliko života i obitelji?
S obzirom na količinu laži i spinova koje godinama u javnost plasiraju bh. 'lideri i elite', teško je procijeniti što nas čeka u budućnosti. Jedan dan "ne želim nikome zlo", sutra dan "oni nas žele uništiti", "moramo sačuvati naš narod", pa onda "oni su naši prijatelji", sutradan "oni nas majoriziraju"… Malo je reći da lideri zbunjuju građane, a gotovo sigurna oklada je da to rade namjerno s ciljem dodatnog zaglupljivanja glasačke mašinerije koju pričama o 'mogućem istrebljenju, ratovima i slično' nastoje disciplinirati i usmjeriti njihovu ruku da zaokruže njihovu opciju na glasačkom listiću.
Svi su za kompromis i demokraciju, ali nitko ne odstupa od svojih stajališta. Svi su za europska načela, ali usput bi pogazili sve druge i drugačije. Ukratko, ako neće biti po mom, neće biti nikako. Svi su za poštivanje Ustava, ali ga svi odreda krše i tumače kako hoće. I po mogućnosti, bilo bi dobro da susjedu 'crkne krava'. Dakle, rješenje se ne nazire. Odnosno, građani rješenje nalaze po zračnim lukama i autobusnim stanicama gdje za stotinjak eura mogu kupiti 'vizu za budućnost' koju će kreirati vlastitim i pošteno plaćenim radom.
Ljudi koji žele u Europsku uniju, koji žele europski standard, koji žele europske vrijednosti pokupe svoju obitelj ili odu oni sami u Europsku uniju i traže neku svoju šansu
, kazao je psiholog i komentatori iz Banje Luke Srđan Puhalo.
Istraživanje
Nedavno je objavljeno zanimljivo istraživanje američkog IRI-ja (International Republican Institute) koje pokazuje da 86 posto građana smatra da BiH ide pogrešnim putem, dok samo 9 posto vjeruje da ide u dobrom pravcu. 53 posto ispitanika nezadovoljno je sigurnosnom situacijom, dok je 42 posto građana zabrinuto zbog rastućeg nacionalizma i ekstremizma. 35 posto građana kazalo je da je organizirani kriminal najveća opasnost za BiH, a potom slijede sukobi između etničkih i vjerskih skupina.
Zanimljivo, unatoč svim nabrojanim problemima, 41 posto ispitanika zadovoljno je političkim poretkom u BiH.
Kada je riječ o utjecaju stranih sila na zbivanja u BiH, po istraživanju IRI-ja Turska je na prvom mjestu s 21 posto, Rusija je druga s 20 posto, potom slijede SAD s 13 posto i Saudijska Arabija s 10 posto. 76 posto Bošnjaka ocijenila je pozitivnim ulogu Turske u BiH, 77 posto Srba diže palac gore za Rusiju, dok 40 posto Hrvata smatra pozitivnim ulogu SAD-a u BiH.
Kombinacija visokih razina pesimizma, briga za sigurnosnu situaciju zemlje i uvjerenje da je etnonacionalizam najčešći tip ekstremizma uznemiruje
, izjavio je zamjenik direktora IRI-ja za Europu Paul McCarthy.
Postoji opasnost da se tim osjećajima mogu manipulirati određene snage, kako unutar tako i izvan zemlje, kako bi se poticao ekstremizam. Bitno je da vlasti BiH poduzmu korake kako bi se riješila pitanja koja doprinose tim negativnim stavovima
, kazao je McCarthy.
To se naravno neće dogoditi.
Istraživanje je urađeno između 29. ožujka i 12. travnja 2018. na uzorku od 1513 građana starijih od 18 godina.
Politika identiteta i straha
Međunarodna zajednica odustaje od BiH, zemlja blizu propasti
. Taj naslov nedavno je objavio 'Sputnik', ruska medijska kuća smještena u Srbiji od 2015. godine. Uz popratnu sliku nadgrobnih spomenika muslimanskog groblja s pogledom na Sarajevo, preko koje je namontirana zastava BiH, asocira na neizbježnu propast. No, s obzirom na Sputnjikovu glasnu podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji otvoreno zagovara raspad BiH, takva teza ne treba čuditi.
Ironično, Dodik, kojeg kritičari najviše optužuju da namjerno blokira državu kako bi dokazao da BiH ne može opstati, kandidirao se za člana Predsjedništva BiH, dakle države kojoj želi što brži nestanak.
Međutim, koliko god Sputnjik bio naklonjen Dodikvoj ideji secesionizma, i najobičniji promatrač može zaključiti da se BiH nalazi u velikim problemima i da će po tko zna koji put državi biti neophodna pomoć izvana. Tako, kolumnistica Washington Posta Frida Ghitis izražava bojazan da se BiH vraća natrag mračnim danima devedesetih godina
i da Europa i Sjedinjene Američke Države, trenutačno okupirane i uznemirene drugim problemima, moraju uskoro djelovati ukoliko žele da BiH ne sleti s tračnica
.
Za razliku od Dodika koji iz RS-a propagira raspad države, u Federaciji su prisutna dva potpuno suprotna viđenja budućeg uređenja, što se vidi u otvorenom sukobu oko izmjena Izbornog zakona, teme koja je potpuno iskorištena za obostrano mobiliziranje glasačkog tijela. Taj sukob najviše na ruku ide Dodiku, koji i priželjkuje da u BiH ništa ne funkcionira, pa tako ispada da Dragan Čović i Bakir Izetbegović rade u korist čovjeka koji želi raspad BiH.
Trenutačni zastoj u BiH nije ništa novo i samo je posljednja manifestacija duboko ukorijenjenog problema u poslijeratnoj državi u kojoj postoji samo jedna vrsta politike - politika identiteta i straha.
Analitičari se uglavnom slažu da svaka etnička skupina u BiH osjeća da njezini običaji, religija, kultura itd. nisu dovoljno poštovani i da će nekako biti uništeni od 'druge strane'.
Arhitekt Daytonskog sporazuma, američki diplomat Richard Holbrooke više nije živ. Bio je pragmatičar čiji je cilj bio zaustaviti krvavi rat i nije mogao ni zamisliti da će više od dva desetljeća kasnije nacionalističke vođe koristiti Daytonski sporazum kako bi u miru, drugim sredstvima, ostvarili ratne ciljeve.
Stoga se mnogi s pravom pitaju kakva je budućnost BiH uz sveprisutnu zapaljivu retoriku i spinove sa svih strana?
Mi nemamo konsenzus unutar BiH što mi točno želimo i na koji način to želimo. Mi imamo deklarativno pristajanje na Europsku uniju, na europske vrijednosti ali na praktičnom planu ništa nisu spremni da urade da se promijene i da se prilagode
, kazao je Srđan Puhalo.
