Nedostatak kvalificirane radne snage je pogodio mnoge kompanije u BiH. Pojedini poslodavci već ne smiju ni zamisliti što će se dogoditi 1. siječnja 2019. godine kada u Njemačkoj stupi na snagu zakon koji će pojednostaviti dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU.
Direktorica GS - Tvornice mašina Travnik d.d. Snježana Köpruner je kazala kako je nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu rada u BiH prisutan već duže vrijeme, te su mnogi poslodavci prisiljeni o vlastitom trošku obrazovati potreban stručni kadar, kako bi uopće mogli funkcionirati.
Svi koji žele mogu otići
Naša kompanija je organizirala obuke za bravare, zavarivače i CNC operatere. Za obrazovni program, obuke mentora kao i opreme učionica potrošila je dosta novaca. Od 01.01. 2019. stupanjem na snagu zakona kojim se regulira jednostavnije dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU, svi naši radnici, ukoliko hoće, mogu otići. Dobivanje posla je pitanje sata ili dana
, kaže Köpruner.
Pojašnjava, kako Njemačka dugo nije vodila kvalitetnu demografsku politiku, ali je ekonomski dovoljno jaka da to može nadoknaditi.
Političke elite u BiH ne mogu građanima ponuditi ni sigurnost za vlastiti život, a kamoli socijalnu sigurnost ili bolji standard. U svakom kafiću i na cesti slušate o novoj mogućnosti koja se pruža građanima BiH u Njemačkoj. Mislim da je dobro, da građani imaju pravo izbora na bolje plaće, na pravnu i socijalnu državu, kao i bolje obrazovanje za sebe i svoju djecu. Njemačka im sve to pruža, a BiH političari ne šalju građanima poruku da im je cilj napraviti zemlju atraktivnom za građane
, pojašnjava Köpruner, naglašavajući kako ne vidi način kako se izboriti sa problemom velikog odliva kvalificirane radne snage.
Čini joj se da je prekasno i da nemamo više vremena poslati građanima poruku zbog čega trebaju ostati u BiH, jer i sama ponekad ne vidi racionalan razlog ostanka.
Ovdje će uglavnom ostati nekvalificirana radna snaga i zaposlenici javne uprave.
O trenutnim načinima zadržavanje radne snage, ne zna što reći, jer ni sama konkretno ne znam što dalje. Vjerojatno će tamo gdje je moguće ići u robotizaciju, smanjiti prihode…
Emir Čolić, direktor Saraj Komerca u nedavnom razgovoru je potvrdio kako se i njegova firma kao i u dosta drugih u našem okruženju, susreće sa problemom odlaska obučenih kadrova u inostranstvo. Kaže, kako firma utroši mnogo vremena i financijskih sredstava da bi jednog mladog čovjeka obučila na način kako joj to nalažu ugovoreni poslovi, programi obuke i opisi radnih mjesta i kada to uradi, strane firme dobiju gotove stručnjake iz deficitarnih oblasti.
Osim što su razlozi ekonomske prirode, često su to pitanja povezana sa neizvjesnošću, političkim previranjima u BiH, te još izražena nestabilnost područja Balkana
, kaže Čolić.
Apel vlasti
Potcrtava kako država sa poslodavcima mora hitno i ozbiljno da razmisli kako da ovaj sve veći problem za poslodavce (a i za državu) kontrolira i suzbija njegove uzroke.
Ako će to biti i otvaranje granica za građane trećih zemalja, onda se to mora uraditi na sistematičan i pažljiv način odabirom kadrova koji nama odgovaraju, kao što je to u prethodnim godinama uradila Njemačka dopuštanjem izbjeglicama iz ratom ugroženih područja da borave i rade na njihovoj teritoriji. U kratkom vremenskom periodu Njemačka je dobila ogroman broj esencijalno potrebnih kadrova i vitalni radnu snagu koja je omogućila stabilizaciju tržišta rada Njemačke
, navodi Čolić.
Smatra kako je teško povjerovati da su kadrovi koji su već otišli iz BiH u više razvijene zemlje EU htjeti da se vrate nazad, imajući u vidu sve blagodati koje im mogu ponuditi zemlje u koje su došle.
Stoga apeliram na naše vlasti da povedu računa i o poslodavcima i da im u što većoj mjeri olakšaju poticaje i motiviraju ih na dalja ulaganja, ne radi samih poslodavaca, nego radi samog opstanka i napretka države", kaže Čolić, napominjući kako se pored toga, mnogo govori o stranim ulaganjima, velikim firmama koji uporno ne žele doći u BiH. "Sve te pare koje su se dale za aktivnosti privlačenja stranog kapitala mogle su se uložiti u razvoj i stimulaciju domaćih poslodavaca kojima je svakako više stalo do ove zemlje, nego nekom tko dolazi sa strane. Pri tom se ne smije zanemariti uloga stranog kapitala i naše dijaspore čiji je novac prijeko potreban Bosni i Hercegovini.
