Skupina hrvatskih stručnjaka koji se bave migracijama izrazila je zabrinutost zbog rastuće kriminalizacije migracija i migranata, razvijanja straha i njihove zloupotrebe u dnevnopolitičke svrhe, te pozvala medije da vjerodostojno i odgovorno izvještavaju o tome globalnom problemu.
Tendencioznim prikazivanjem tražitelja zaštite kao "kriminalaca", "ilegalaca" i "terorista", samo se pogoduje širenju rasizma i diskriminacije, a istodobno se na koriste podaci MUP-a koji pokazuju da je broj kaznenih djela izbjegličke populacije u Hrvatskoj razmjerno manji nego u općoj populaciji, navodi se u opsežnom priopćenju 18 stručnjaka iz humanističkih i društvenih znanosti.
Pozivajući se na izvješća, između ostalog i pučke pravobraniteljice, o nasilju i brutalnosti kojima su na hrvatskim granicama izloženi ljudi, a kojima je k tomu po ulasku na hrvatski teritorij nerijetko bilo zanijekano pravo na traženje zaštite, stručnjaci upozoravaju da su pravo na pristup teritoriju i pravo na pristup proceduri traženja zaštite dva temeljna principa međunarodnog izbjegličkog prava izvedenog iz "Konvencije o statusu izbjeglica", koje je i Hrvatska potpisnica.
Kontradiktorne i nepotpune informacije o okolnostima pogibije djevojčice Madine, kao i činjenica da je njezina obitelj po podnošenju zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj tjednima bila izolirana i zatvorena, također vidimo kao manifestaciju kriminalizacije migracija koja nadilazi trenutak na koji se odnosi, poručuju stručnjaci.
U populističkim i senzacionalističkim javnim istupima o dvama globalnim sporazumima tema migracija se nastoji instrumentalizirati u dnevnopolitičke svrhe, koje parazitiraju na proizvodnji straha i zataškavanju krucijalnih problema u društvu, kaže se u priopćenju i naglašava da je u javnom govoru o toj temi zaobiđen cijeli niz činjenica.
Iako Sporazum o globalnim migracijama ima niz nedostataka, stručnjaci ga vide kao pokušaj da se za preko četvrtinu milijarde međunarodnih migranata, među kojima su i stotine tisuća ljudi koji su iselili iz Hrvatske, uspostave sigurniji i humaniji radni i životni uvjeti.
Hrvatska nije ciljana destinacija za one koji stoje pred njezinim granicama, ali u hrvatskom društvu postoji potencijal da se prihvate oni koji žele tu priliku, kaže se i poziva na razvoj društvene kohezije među svim stanovnicima Hrvatske, bez obzira na njihovo porijeklo ili status.
Stručnjaci za migracije pozvali su da se umjesto straha razvija duh solidarnosti i slobode, te gradi slobodno društvo koje će se "samopouzdano suočavati s mogućim teškoćama i rizicima".
