Institucije ombudsmana došli su do saznanja da gotovo 99 posto migranata u BiH nema reguliran status, odnosno da Ministarstvo sigurnosti, Sektor za azil ni Služba za poslove sa strancima nisu izvršili njihovo registriranje, piše Večernji list BiH. Zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta i stručnog osoblja, velik broj migranata koji dolazi u BiH prepušten je na nemilost ulici.
Također, uopće nisu upoznati s procedurom ni postupkom stjecanja prava na azil u BiH, kao ni pravima koja im pripadaju po osnovi Zakona o strancima i Zakona o azilu BiH.
Mora se obaviti razgovor
Rezultat toga je, kako ističe ova organizacija za zaštitu ljudskih prava, što se bez obavljenog intervjua s migrantom ne može donijeti odluka o azilu, čime se onemogućava i pristup sudu, te se produljava razdoblje nesigurnosti i neizvjesnosti tražitelja azila, a državi stvaraju troškovi, posebice u slučaju ako se u postupku utvrdi da zahtjev za azil nije utemeljen. U vrijeme kad se priča da će BiH ovog proljeća pogoditi novi migracijski val s istoka, Ured ombudsmana za zaštitu ljudskih prava u izvješću upozorava mjerodavne institucije vlasti u BiH "da sporost postupaka ostavlja prostor da migranti, koji se nalaze u različitim fazama postupka za ostvarivanje azila, najčešće nisu primjereno zbrinuti te se nalaze na ulicama gradova zbog čega su intervenirale međunarodne organizacije (UNHCR, IOM) te neke nevladine organizacije, neformalne skupine i pojedinci, posebno u cilju zbrinjavanja posebno ugroženih kategorija, smještajući ove osobe u hostele i privatne smještaje". U BiH ne postoji evidencija nadležnih službi o broju tražitelja azila koji su smješteni u hostele i privatne smještaje, iako je Zakonom o azilu propisano da "stranac koji je iskazao namjeru podnošenja zahtjeva za azil, a smješten je na privatnoj adresi, dužan je izvršiti prijavu boravka nadležnoj organizacijskoj jedinici Službe ili policijskoj upravi u roku od tri dana od dana iskazane namjere, a prije podnošenja zahtjeva za azil". Ombudsmani BiH utvrđuju da institucionalni mehanizmi, mjerodavni za pitanje migracija u BiH, nisu u potpunosti i na primjeren način te sukladno svim odredbama Zakona organizirali i poduzeli nužne aktivnosti u cilju donošenja odgovarajućih odluka, a posebno na način i u rokovima kako je to propisano Zakonom.
Stoji plan žurnih mjera?
Vlasti za ovakvo kaotično stanje pravdaju nedostatkom ljudskih i materijalno-tehničkih resursa, što su prezentirali i ombudsmanima. Zanimljivo je da su u planu žurnih mjera, koje su donesene još u rujnu 2015., predvidjeli i premještaj kompetentnog osoblja iz pojedinih ministarstava, agencija, direkcija na poslove koji se tiču zbrinjavanja migranata i koordinacije u radu s migrantima. Dok se predstavnici vlasti međusobno optužuju tko je kriv za krizu, spomenimo da je Koordinacijsko tijelo za pitanja migracija u BiH tada napravilo informaciju o procjenama i mogućnostima BiH, po pitanju izbjegličke krize u regiji i EU s planom žurnih mjera za osiguranje dodatnih kapaciteta, kontrolu i upravljanje priljevom masovnog broja migranata u BiH koju je Vijeće ministara usvojilo 8. rujna 2015.
