Danas se u Mostaru održava drugi Sabor HDZ 1990. Prenosimo govor Bože Ljubića kojega je pročitao pred izaslanicima:
Dame i gospodo, izaslanici 2. sabora HDZ 1990, poštovani gosti Sabora,
Kotač povijesti se vrti, a ovdje na Balkanu brže nego drugdje. To nas tjera da mnogo češće nego drugdje propitujemo svoju poziciju i uvijek iznova tražimo najbolje odgovore na izazove koji su pred nama. Otuda potreba za manjim intervalima za sabor stranke nego drugdje.
Posebice je to potrebito stranci kao što je HDZ 1990 koja je samim svojim utemeljenjem postala parlamentarnom na svim razinama što je podrazumijevalo uključenje tisuća ljudi samo na osnovu njihove želje i deklarativnog prihvaćanja misije i programa koji smo ponudili, a bez mogućnosti selekcije.
Većina nas se uključila vođena osnovnom idejom osnivača naše stranke s kraja 80-tih i početka 90-tih, te našom misijom „demokracija, osobna i narodna sloboda“ i mi smo danas ovdje. Međutim, priključio se i jedan manji broj tzv slijepih putnika vođen osobnim interesima rezonirajući na način „ukrcajmo se u ova kola, podržava ih Zagreb, Brisel, Crkva, tu ćemo zadržati i dobiti sinekure“.
Pokazalo se da među onima koji su trebali vući kola bilo i „bacača klipova u kotače“ ali i „trojanskih konja“.
Ovo je redoviti sabor predviđen statutom 2 godine nakon 1. sabora, istina nije morao biti izborni ali to jest, i to na moj prijedlog a na osnovu jednoglasne odluke Predsjedništva i Središnjeg odbora Stranke.
Pokazalo se ispravnim. I prije samog početka sabora, „bacači klipova u kotače“ i „trojanski konji“ su se razbježali.
Ovaj sabor treba biti ta servisna postaja koja će omogućiti slijepim putnicima da siđu, napuniti se novom energijom, koja će nam omogućiti sigurnu vožnju ovim razrovanim i krivudavim balkanskim putovima.
Funkcionalna i pravedna država B i H u Europi
Cilj je jasan, osobna i narodna sloboda, osobno i socijalno blagostanje, (demokratska, funkcionalna i europska Bosna i Hercegovina) Europska unija i NATO. Mapa puta je poznata, međutim neće ići bez temeljitog remonta stroja zvanog Bosna i Hercegovina
Naša je odgovornost danas na ovom saboru i nakon njega, pored jasne dijagnoze i definicije problema, ponuditi rješenja i osposobiti se biti subjektom realizacije rješenja.
Bosna i Hercegovina je „zaleđeni rat“.
Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna
Bosna i Hercegovina je nepravedna država.
Bosna i Hercegovina je podijeljena država i podijeljeno društvo.
Bosna i Hercegovina je skupa, socijalno i ekonomski neefikasna država
U Bosni i Hercegovini su negirana i ljudska i etnička prava.
Bosna i Hercegovina zaostala na putu euroatlantskih integracija
To jesu problemi i kao takvi su rješivi. To jesu izazovi za svakoga tko se izazova ne boji, koga izazovi motiviraju. Činjenica da smo tu smatram da smo odlučni odgovoriti izazovima.
Dayton je zaustavio rat, mir je implementiran zahvaljujući međunarodnim mirovnim snagama. Infrastruktura je najvećim dijelom obnovljena zahvaljujući donacijama i povoljnim kreditima međunarodne zajednice. Zahvaljujući političkoj i tehničkoj asistencije međunarodne zajednice učinjene su mnoge reforme u sektoru, obrane, sigurnosnih službi, poreznoj i carinskoj politici, socijalnoj sferi itd. Najvažnije reforme, međutim, učinjene su pod izravnim vodstvom visokih predstavnika dok su imali mandat i potporu UO Vijeća za implementaciju mira, ili da budem još konkretniji, vodećih članica Vijeća u prvom redu SAD.
Kada se prešlo na tzv. „soft“ pristup, reforme su zaustavljene, uskrsle su iste predratne političke paradigme, reinkarnirane u novim strankama i liderima.
Zašto?
Pa zato što je ustavni poredak temeljen na Aneksu 4 zapravo samo legalizirao rezultate rata.
Što je stvorio strukturu od 2 entiteta jedan temeljito etnički očišćen i nazvan etničkim imenom jednog naroda a drugi nešto manje temeljito očišćen, nazvan Federacija čije granice su zapravo manje-više zatečene ratne linije iz kraja '95.
Sustav odlučivanja je tako dizajniran da u prvom redu štiti interese ratnih entiteta a znatno manje je vodio računa o pravima građana i konstitutivnih naroda.
Zapravo sama formula od dva entiteta u državi s tri konstitutivna naroda je nekonzistentan pristup jednom prilikom sam rekao: „3 u 2 ne može, ne može logički ali ni matematički“(parafrazirao sam zapravo našeg dragog prijatelja pokojnog profesora Anu Markotića, koji je prvi put nakon demokratskih promjena pristupio jednoj stranci i to sasvim iznenada na našoj utemeljiteljskoj skupštini i molim vas da mu i ovom prilikom izrazimo naše poštovanje…)
Ako se tome doda još nerealiziran Aneks 7, tj. povratak izbjeglica, mi više ne možemo govoriti o Daytonu. Mi sada živimo „distorziju Daytona“ kao što sam rekao neki dan našim partnerima iz SAD i EU.
Kako? Primjera radi entitetsko izjašnjavanje zamišljeno u Daytonu kao zaštita regije entiteta pretvorilo se u etničko izjašnjavanje zaštite srpskih interesa stanovnika Republike srpske, što predstavnici srpskih političkih stranaka u Parlamentu više i ne pokušavaju sakriti. Uz to se još ovaj mehanizam zloupotrebljava blokirajući mnoge zakone s ciljem što jačeg Entiteta, što slabije Države.
Što je s interesima Hrvata u Bošnjaka u Republici Srpskoj?
Što je s interesima Srba u Federaciji?
Što je s ispunjenjem europskih standarda, što s priključenjem EU, što je liberalizacijom viznog režima.
Što je s ekonomskim razvojem što je s humanim razvojem? Ništa. Sve je na čekanju.
Treba li još argumenata da je ovo nefunkcionalna država?...
Bošnjaci iz Federacije taj mehanizam ne koriste jer im nije potrebno, oni i tako imaju većinu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine pa im to nije ni neophodno. Naravno ovu činjenicu i Srbi i Hrvati doživljavaju kao prijetnju majorizacijom.
Što je s Hrvatima?
Mi Hrvati taj mehanizam ne možemo koristiti niti u jednom entitetu. Možda bi i mogli da nam je bilo dopušteno da se vratimo. Primjera radi od 280 tisuća Hrvata koji su živjeli na teritoriju entiteta zvanog RS danas ne živi više od 10 tisuća. Povratak ispod 5%. I netko ima obraza danas govoriti o dva multietnička entiteta u B i H?
Hrvatima je na razini Države na raspolaganju surogat zaštite nacionalnih prava u vidu tzv. vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda koji se pokazao nedovoljnim i u takvim pitanjima kao što je informiranje na hrvatskom jeziku.
Na razini institucija entiteta situacija je još gora. U jednom entitetu sve odluke na Vladi može donijeti Srpska u drugom Bošnjačka većina. Pri tome su pripadnici malobrojnijih konstitutivnih naroda u entitetima heteroetničke većine diskriminirani i kao građani i kao pripadnici naroda. Hrvati i na razini Države i u oba entiteta, Bošnjaci u RS a Srbi u Federacije.
Treba li još argumenata da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i nepravedna država
Već godinama govorim i u Mostaru i u Sarajevu i u Bruxelles da zadržavanje postojećeg poretka Zemlju pretvara u labavu konfederaciju dva unitarna, centralizirana entiteta jednog pod srpskom a drugog bošnjačkom dominacijom koji se zakonomjerno sve više udaljavaju, što vodi ka rastućoj marginalizaciji i iseljavanju Hrvata a neminovna posljedica, ako se ovaj proces ne zaustavi, je dalja destabilizacija i dezintegracija Države.
Bojim se da tada nećemo moći više govoriti niti o podijeljenoj državi!
Bez obzira što neki i danas u Butmiru predlažu i opciju mirnog razlaza, bojim se da su ispustili iz vida da na ovim prostorima to nikada nije išlo na miran način a pitanje da li je bilo kakav razlaz uopće moguć?
Bolje nam je da pristupimo opciji mirne koegzistencije na način da pokušamo ovu državu urediti na funkcionalan i pravedan način. Međutim neki se moraju odreći barem dijela „ratnog naslijeđa“ inače nepravedan završetak jednog rata nosi u sebi uvijek klicu novog.
Svjestan da će se bilo tko u B i H teško dobrovoljno odreći stečevina dobivenih u ratu posebice ako su one bile dio strateškog plana prije početka rata.( Za one koji ne znaju na što mislim upućujem da pogledaju dio optužnice R. Karadžiću-strateški cilj br. 1).
Jedini način da Bosna i Hercegovina dobije novi funkcionalniji i pravedniji ustav koji bi stvorio uvjete za samoodrživ razvoj je snažnije uključivanje međunarodne zajednice, mnogo snažnije nego jučer u Butmiru.
Ja to imenujem kao Međunarodna konferencija o Bosni i Hercegovini
Dugo su ove moja, ova naša, upozorenja izgledala kao glas vapijućeg u pustinji. Neki su se čak i podsmjehivali. Nije više tako. Oni iz Sarajeva koji su nas 2006. proglašavali grobarima B i H zato što smo se usprotivili tzv. „travanjskom paketu“ danas su najveći protivnici tzv. entitetskog glasovanja. Oni iz hrvatskog korpusa koji su potpisali „travanjski paket“ danas se protive Butmirskom paketu jer ih podsjeća na „travanjski paket“.
Dok se s Amerikancima, posebice onima iz Demokratske stranke, prije nekoliko godina nije moglo niti razgovarati o reviziji Daytona, danas John Karry, bivši predsjednički kandidat a danas vrlo utjecajni demokratski predsjednik vanjskopolitičkog odbora Kongresa SAD izjavljuje za medije: „Politička sadašnjica u Bosni i Hercegovini zatočenik prošlih sporazuma koji moraju biti modificirani“, kazao je Kerry te naglasio „da je Daytonski sporazum organizirao BiH kao mekanu federaciju sastavljenu od dva entiteta, sa dominacijom Srba i Bošnjaka, od kojih svaki može staviti veto na državno zakonodavstvo“.
Dakle, isplati se biti dosljedan isplati se odlučnost ako se zastupa istinu. Sve što želimo je funkcionalna država B i H i ravnopravna pozicija hrvatskog naroda s druga dva naroda.
„Nacionalna ravnopravnost je uvjet opstojnosti Bosne i Hercegovine“ Nećemo i nemojte stati dok to ne realiziramo! Iskoristit ćemo sve institucionalne kanale domaće i međunarodne da to ostvarimo a ako će biti potrebno i sve ostale demokratske metode poznate u demokratskom svijetu!
Dame i gospodo, dragi prijatelji,
Neće biti lako pred nama je dug put. Možda ga ova vodstvo neće dovesti o kraja, ali ova generacija sigurno hoće. Treba biti svjestan mnogih suprotstavljenih interesa i mnogih realiteta unutar ali i van Bosne i Hercegovine.
Nisam osoba koja smatra da je jedna mala Bosna i Hercegovina centar Svijeta. Međutim neki noviji događaji mi sugeriraju da smo važniji nego što i sami mislimo.
Kad zamjenik Državne tajnice SAD James Steinberg dva puta u deset dana po dva dana boravi ovdje, to shvaćamo kao želju da nam pomogne ali i kao strateški interes SAD,
Kada se predsjedavajući Vijeća EU Carl Bildt i predstavnici Europske komisije tjednima, što ovdje što u Bruxelles, bave B i H to rade s željom da nam pomognu ali i temeljem interesa EU da B i H vide kao punopravnu članicu EU.
Kad ruski predsjednik između dvije runde Butmira dolazi u neposredno susjedstvo, i kada se susreće s predsjednikom Srbije i premijerom srpskog entiteta u B i H, govori o ruskom strateškom interesu, posebno kada su ruski službeni predstavnici suglasni s dužnosnicima Srbije i Republike Srpske da je neophodno sačuvati postojeću dvoentitetsku strukturu, čiji je nepovrediv dio Republika Srpska…
Kada Organizacija islamske konferencije, između dvije runde Butmira, ko jednu od glavnih točaka na dnevnom redu ima ustavno ustrojstvo B i H…
Kada turski ministar posjećuje B i H usred Butmirskog procesa i odašilje poruke kakve je poslao u govoru na Konferenciji posvećenoj otomanskom naslijeđu na Balkanu, to govori o strateškoj važnosti B i H za Tursku
Nikada kao sada nije vladao veći interes velikih za BiH i regiju u cjelini.
Ovaj je prostor strateški važan za bliže i dalje susjede, i koliko tek treba biti važan za nas Hrvate čiji su korijeni ovdje najdublji?!
Koliko tek treba biti strateški važan za Republiku Hrvatsku koja s B i H dijeli najdužu granicu u Europi. To sam rekao i predsjedniku Stipi Mesiću i premijerki Jadranki Kosor i ministru Gordanu Jandrokoviću. Ovo je moja poruka i Vatikanu.
Moja poruka u prvom redu legitimnim predstavnicima Bošnjaka i Srba u B i H. Ovo je naša zemlja ovo je naša domovina, uredimo je po mjeri svakog od nas, po mjeri svih!
Suočeni s stavovima visokih dužnosnika međunarodne zajednice prema hrvatskom pitanju u B i H pa i prijedlozima za ustavnu reformu od „travanjskog paketa“, preko prijedloga Vencijanske komisije Vijeća Europe do najnovijeg iz Butmira, mnogi se pitaju :
“Da li smo mi Hrvati iz B i H žrtva tzv. regionalnog preslagivanja“?
Da li netko moćan rezonira:“Hrvati su dovoljno dobili cjelovitošću Hrvatske, Srbi su dovoljno izgubili gubitkom teritorija koja su nastanjivali u Hrvatskoj i gubitkom Kosova, Bošnjaci kao najbrojniji u B i H, i jedini koji nemaju nacionalne države u regiji trebaju dobiti nešto, Hrvati iz B i H mogu ostati živjeti kao građani, Europa će ih štiti temeljem europskih standarda a ako im se ne sviđa imaju hrvatsko državljanstvo i putovnicu, Hrvatska će ih rado primiti.
Nedavno jedan relativno visoki dužnosnik iz reda srpskog naroda u B i H reče: „Zar vama Hrvatima iz B i H nije jasno da ste ušli pod račun regionalnog preslagivanja“
Ne bih da ispadnem paranoik jer to nisam. Ne bih želio nikoga obeshrabriti, jer to nećemo prihvatiti.
Možda netko tako i misli.
Možda neko to pokušava implementirati.
Možda? Ali neće proći. Neće s našim glasom.
Nikada! Iskoristit ćemo sve institucionalne kanale domaće i međunarodne da izborimo hrvatsku ravnopravnost, i hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu. Ako će trebati i sve ostale demokratske metode poznate u demokratskom svijetu…
Zato nismo bili spremni prihvatiti prijedlog Paketa ustavnih amandmana kakav nam je bio prezentiran u Butmiru, jer nije uopće uvažavao činjenicu hrvatske neravnopravnosti niti na razini države a još manje entiteta No, ponudili smo naša stajališta, tražimo da se ugrade u prijedlog, tražimo da se definira cjelovit projekt i proces ustavne reforme na načelima Deklaracije iz Kreševa jer smo uvjereni da su to načela za moguću B i H.
Zemlju Bosnu i Hercegovinu doživljavam kao svoju domovinu potičimo patriotizam prema zemlji Bosni i Hercegovini, prema svom zavičaju a državu ćemo doživljavati svojom u mjeri u kojoj ona odražava naše težnje za slobodom i ravnopravnosti.
Smatram da je država Bosna i Hercegovina moguća bez obzira na sve probleme i antagonizme, ako se demokratizira i osigurava prava za sve.. Učinit ćemo sve da je izgradimo kao funkcionalnu i stabilnu. Učinit ćemo sve da je osposobimo za priključenje EU i NATO. Ali ako budem morao birati: Država ili Narod? Odgovor je jasan. Nisam spreman žrtvovati hrvatski identitet i državotvorni subjektivitet za račun maglovite EU perspektive.
Turski ministar vanjskih poslova Davutoglu u već spomenutom govoru reče i ovo: Mehmed paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanskre imperije on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom…ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici“( Ne spominje da se odrekao ili mu je oduzeta vjera i identitet a ne spominje ni to kako su živjeli njegovi sunarodnjaci seljaci u toj imperiji).
Eto ja nisam spreman biti veliki vezir ni u Stambolu ni u Bruxelles ako će to značiti odricanje od identiteta ili još gore nestanak mog naroda iz B i H.
HDZ 1990 jeste autentični predstavnik hrvatske političke volje ali i stranka bosanskohercegovačke odgovornosti. Mi smo zaslužili, ali smo od naših birača i obvezani ostati za stolom, ostati na političkoj sceni gdje se rješava pitanje Države i naroda, bez obzira koliko ponuđeni prijedlozi bili ispod naših očekivanja ili čak neprihvatljivi. Samo ako smo tamo gdje se rješava možemo utjecati na rješenja. Zato smo mi kao stranka sa sjednice Predsjedništva odaslali jasne stavove i s njima su upoznati svi kojih se tiče;
HDZ '90 pozdravlja koordinirani zajednički pristup SAD i EU u procesu ustavnih promjena u B i H i smatra da trebaju ostati u procesu sve do usvajanja novog ustava.
HDZ 1990 kao autentični predstavnik i zastupnik hrvatske političke volje u Bosni i Hercegovini i kao stranka bosanskohercegovačke odgovornosti podržava ustavna i zakonska rješenja koja će ubrzati put B i H prema euroatlantskim integracijama. Uvjereni smo da je sadašnji ustavni poredak nefunkcionalan i nepravedan te ne može voditi tom cilju.
HDZ 1990 ostaje vjeran Platformi za novi ustav usvojenoj na Prvom saboru Stranke, po kojoj je novi ustav povijesna nužnost i uvjet daljeg demokratskog razvoja kao i opstanka B i H kao države tri ravnopravna naroda. Optimalno ustavno uređenje za višenacionalnu državu, posebice ovakvu toliko, geografski, prometno i gospodarski raznoliku je federalno uređenje s više federalnih jedinica.(Moj osobni stav je razumna kantonizacija čitave B i H…)
Kada su u pitanju ponuđena rješenja, nužno je temeljito redizajniranje koja mora tretirati ključna pitanja, organizacije, funkcioniranja, odlučivanja a odnose se na Parlamentarnu skupštinu B i H, tj. ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u procesu odlučivanja, te organizaciju i procedure odlučivanja na srednjoj razini vlasti, gdje je realni život.
Parlamentarna skupština
Smatramo da treba zadržati dvodomnu strukturu parlamentarne skupštine B i H sa zakonodavnom nadležnošću Zastupničkog i Doma naroda.
Smatramo da treba ukinuti tzv. entitetsko glasovanje u Zastupničkom domu a zaštitu nacionalnih interesa locirati u Domu naroda na način efektivnog veta pri čemu sva tri naroda dolaze u jednakopravnu poziciju.(prelaskom na novu teritorijalnu i administrativnu strukturu Zemlje u kojoj će sva tri naroda biti na isti način tretirana mogu se uvesti i drugačiji mehanizmi zaštite nacionalnih i interesa federalnih jedinica)
Potrebno je i prihvatljivo je povećanje kapaciteta Zastupničkog doma (dvostruko veći broj zastupnika plus 3 mjesta za pripadnike nacionalnih manjina, te povećanje članova nacionalnih klubova u Domu naroda sa pet na sedam.
Ne možemo prihvatiti da se zastupnici Domu naroda biraju iz Zastupničkog doma, jer postoji realna bojazan da tako izbrani zastupnici u nacionalne klubove neće biti predstavnici autentične nacionalne volje.
Zalažemo se da se kao i dosada (dok je na snazi ova struktura Zemlje) zastupnici u Dom naroda biraju iz domova naroda entitetskih parlamenata.
Možemo prihvatiti ustanovljenje minimalnih kvota kako bi se u nacionalnim klubovima osigurala zastupljenost iz entiteta.
Ukoliko se prihvate naši prijedlozi oko načina izbora zastupnika u Dom naroda PS B i H možemo prihvatiti predloženi posredan izbor članova Predsjedništva B i H u Parlamentarnoj skupštini.
Srednja razina vlasti
Za ostvarenje jednakopravnosti naroda od krucijalne važnosti je odnos prema pitanju srednje razine vlasti što podrazumijeva nužnost cjelovitog administrativno-teritorijalnog preustroja B i H kao preduvjeta stabilnosti i budućnosti B i H.
Ove prijedloge sam nedavno iznio u jednom dužem razgovoru i Zamjeniku državne tajnice SAD Jamesu Steinbergu i njegovim suradnicima, nije proturječio ali je rekao da je ovo ulazak u proces i ne može se sve riješiti u jednom koraku dodavši: „I put od 2 tisuće milja počinje prvim korakom“ Na zadnjoj sesiji u drugoj rundi Butmira, podsjetio sam nazočne i gosp. Steinberga na ovaj razgovor i dodao: „Slažem se da nije moguće ili možda bolje reći realno, da sve možemo riješiti u jednom koraku međutim mi moramo znati i moramo se oko toga složiti što je to kraj procesa. Naime, krećući na put od 2 tisuće milja mi unaprijed znamo da je kraj puta zadnji metar 2 tisućite milje. Što je još važnije taj prvi korak mora biti u pravom smjeru.“ Kad je u pitanju ustavna reforma to je ono što mi tražimo.
Pitanja koja se tiču ostvarenja pretpostavki za tranziciju uloge OHR u ulogu Specijalnog predstavnika EU (uvjeti 5+2) za nas mogu biti prihvatljivi uz precizno definiranje, u paketu ustavnih reformi, tko će unutar institucija B i H (ustavni sud npr.) ili Specijalni predstavnik EU preuzeti tzv. Bonske ovlasti na način da se onemoguće blokade institucija B i H.
( ili možda možemo, kakvih ideja ima, razdvojiti ulogu OHR i EUSR-a na način da OHR zadrži samo Bonske ovlasti a EUSR ostale i na taj način se
odmaknemo od daytonskog puta i postupno prelazimo na briselski. Evo ovo ostavljam za raspravu i na ovom Saboru.)
HDZ 1990 smatra da je potrebno zakonski regulirati pitanje državne imovine na način da popisana državna imovina pripada Državi. Imovina koju Država B i H neće koristiti za vršenje javne vlasti, dodjeljuje se na korištenje i upravljanje , bez prava raspolaganja nižim razinama vlasti sve do donošenja novog ustava koji će uključivati novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju države, te donošenja Zakona o Denacionalizaciji.
Povratak
Povratak izbjeglica je neodvojivi dio „daytonana“ ali i budućnosti B i H kakvu želimo.
HDZ 1990 će se zalagati za istinski nastavak povratka prognanih i izbjeglih građana smatrajući to strateški važnim za hrvatski narod i za BiH. Za taj proces država treba osigurati znatno veća sredstva, koja će biti, za razliku od do sada, ravnomjerno raspoređena na sve prostore u BiH, pogotovo od strateškog interesa za povratak, i po cijenu novih zaduženja BiH.
HDZ 1990 zalaže se za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2011. godine uz izjašnjavanje i o nacionalnom, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti. HDz 1990 smatra da se rezultati tog popisa nikako ne mogu primjenjivali pri konstituiranju organa vlasti do donošenja novoga ustava,a do tada bi se primjenjivali rezultati popisa iz 1991. godine.
HDZ 1990 se zalaže za donošenje Zakona o imovini na državnoj razini sa preduvjetom da tome prethodi donošenje Zakona o restituciji, a prije toga nije moguća nikakva raspodjela državne imovine nižim razinama vlasti.
Mostar
Za vrijeme razgovora u okviru Butmirskog procesa kandidirao,sam, kao prioritet, rješavanje pitanja grada Mostara
Grad Mostar odnosno njegova organizacija temeljem nametnutog Statuta je paradigma nemogućnost ovakve B i H, „Dejtonije“ kako ju nazva Ivan Lovrenović
Nefunkcionalan, podložan destabilizaciji kad god kome iznutra ili izvana to zatreba.
Mostar je također paradigma hrvatske neravnopravnosti. Izgleda kao da je Hrvatima zabranjeno biti većina pa makar i na gradskoj razini. Primjera radi na temelju izbornog zakona a na temelju nametnutog Statuta glas građanina u Jugoistočnom Mostaru vrijedi 3,4 puta više nego glas građanina iz Jugozapadnog Mostara. Onda se pitaju zašto grad Mostar nema gradonačelnika.
Zalažemo se za novi Statut koji će biti u skladu s europskom konvencijom o ljudskim pravima i Europskom konvencijom o lokalnoj samoupravi, a da se izborni proces za grad Mostar odvija u skladu s novim statutom u kojem će se primjenjivati rješenja Izbornog zakona BiH.
Jedino na ovaj način Mostar će moći valorizirati svoje izuzetne potencijale i postati paradigma za europski i multietnički grad.
Gospodarske i socijalne prilike
Ekonomska recesija koja je zahvatila čitav svijet nije mimoišla niti B i H. Zbog nedovršene ili katkad i kriminalne privatizacije nisu stavljeni u funkciju zatečeni resursi. Politička nestabilnost je odbijala strane posebice „green field“ investicije izuzev u inozemne trgovinske lance i bankarski sektor iz kojega su strani partneri najlakše izvlačili profit uz najmanji rizik.
Nedovoljna potpora proizvodnom poduzetništvu i dominacija uvoznih lobija. Neblagovremeno investirane u energetski sektor kao komparativnu prednost B i H.
Ekstenzivno dodjeljivanje socijalnih prava je opteretilo kako gospodarstvo tako i budžete i bili smo prisiljeni sklopiti „stand by“ aranžman s MMF. Sada se moramo pridržavati obveza iz toga aranžmana. To nema alternative.
Međutim, deficiti budžeta i socijalni nemiri će biti neminovnost ako brzo ne stavimo u funkciju sve potencijalne investicije.
HDZ 1990 ne može dalje tolerirati inertnost državnih i entitetskih vlada koje nisu u stanju staviti u funkciju i valorizirati resurse ove zemlje, poglavito energetske, poljoprivredne, infrastrukture, turističke i ljudske potencijale. Neodrživo je dalje forsiranje socijalnog pristupa u proračunima na štetu razvojnog.
HDZ 1990 se snažno suprotstavlja pokušajima potpune unitarizacije oba entiteta, a zalaže se za decentralizaciju financijskih resursa kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj svih krajeva u BiH.
HDZ 1990 je snažno pokrenuo izgradnju najvažnijeg infrastrukturnog projekta za BiH i regiju Koridora Vc smatrajući da tu postoji najveći potencijal za gospodarski i svaki drugi iskorak za BiH. Snažno smo se usprotivili politizaciji i manipulaciji te blokadama koje stoje pred ovim projektom kako bi njegova realizacija krenula što prije te se osigurale pretpostavke da se BiH u bliskoj budućnosti spoji na već završene spojne točke tog europskog koridora na svojim granicama.
Mediji i kulturne institucije hrvatskog naroda
Informiranje, posebno javni elektronski mediji su bitan čimbenik ostvarenja individualnih i kolektivnih prava u svakoj državi. Posebno su javni elektronski mediji bitni za očuvanje i njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta. I stoga ćemo se zalagati za takve elektronske medije koji će jamčiti svim narodima i svim kulturnim zajednicama jednak pristup i utjecaj na uređivačku politiku ovih medija te jednaku odgovornost za njihovo financiranje.
HDZ 1990 je svjestan izuzetno teškog stanja u kulturnim, znanstvenim i medijskim institucijama od interesa za hrvatski narod te stoga smatra da je na nacionalnoj razini nužno žurno izraditi strategiju održivosti i razvoja istih. HDZ 1990 dat će svoj doprinos izradi i provedbi te strategije.
Stranka:
Dame i gospodo sve ovo o čemu smo govorili biti će moguće ako Stranku osposobimo da kroz nju to realiziramo. To je ustvari i cilj i zadaća ovog Sabora.
„Teško bismo našli primjer u europskoj demokratskoj praksi da jedna stranka samo godinu i pol nakon utemeljenja daje takav pečat političkim zbivanjima u jednoj zemlji kao što je to slučaj HDZ 1990. Za ovih godinu i pol dana mi smo uspostavili infrastrukturu, odbili sve napade, pokušaje zabrane i diskreditacije, pripremili se za izbore i pobijedili i danas smo vodeća politička snaga hrvatskog naroda u BiH i jedna od vodećih hrvatskih stranaka u BiH.“
Tako sam govorio na našem prvom saboru kada su među gostima bili i gospoda Sanader i Martens.
Danas imamo pravo reći da je HDZ 1990 odigrao povijesnu ulogu kada je u pitanju budućnost hrvatskog naroda u B i H, a usudim se reći i budućnost Bosne i Hercegovine.
Od prvog sabora do danas prošli smo kroz mnoga iskušenja, morali smo odgovoriti na jake napade naše konkurencije u okviru hrvatskog političkog korpusa.
Iza nas ali i pred nama su iskušenja obnašanja vlasti od županijske do državne razine, pri čemu smo za koalicijske partnere imali i imamo one koji nisu s nama ponekad dijelili ni iste motive, a često različite pa i suprotstavljene programe. Pri tome treba priznati da ni svi naši dužnosnici nisu bili na visini izazova i očekivanja a neki su se stavili u funkciju izravne opstrukcije i rušenja HDZ 1990. (Primjer su ponašanja nekih naših dužnosnika i zastupnika s kraja prošle godine u županiji zapadno hercegovačkoj. Ima i drugih promjera. Pri tome su nas složeni koalicijski odnosi i odnos snaga u skupštinama limitirali da poduzimamo energičnije mjere prema nesposobnima ili nelojalnima. Račun je svejedno nama knjižen.
Iza nas je i iskušenje lokalnih izbora pri čemu su procjene naših općinskih i županijskih organizacija bile nerealno optimistične. Ipak s obzirom na nedovoljno postavljenu infrastrukturu koja je od ključne važnosti za lokalne izbore rezultati se u većini sredina mogu označiti zadovoljavajućim a u nekima i odličnim, misleći pri tome na općine gdje imamo načelnike ali i neke gdje ih nemamo, posebice na sve općine u Posavini.
U nekim sredinama gdje smo morali raspustiti općinske organizacije a najeklatantiji je primjer Mostar, gdje nam tek recentna ponašanja naših bivših dužnosnika i čelnika iz ovog prostora otkrivaju prave uzroke slabog izbornog rezultata. Dužnosnici koje smo morali isključiti, i oni koji su se sami isključili, najprije su izabrali na čelu Gradskog odbora osobu koja je 2 mjeseca prije izbora dala ostavku, a ključni ljudi koji su trebali pripremiti stranku za izbore u Gradu su, to se sada vidi, zapravo bili zavrbovani za konkurenciju i radili su protiv interesa Stranke ili nisu radili ništa. Ako postoji odgovornost najužeg vodstva pa i moja osobna za ovo ona je prvenstveno u tome što sam povjerenje ukazao pogrešnim ljudima. To se više ne smije i neće se ponoviti.
Iza nas je i iskušenje zvano „ujedinjenje dva HDZ“, potaknut dobrim namjerama iz Zagreba a s naše strane prihvaćeno u dobroj vjeri. Sapunica koja se odvijala skoro dvije godine nas je debelo koštala na više načina.
Zastoj u uspostavi infrastrukture. Nemoguće je bilo biti vjerodostojan u procesu ujedinjenja a istovremeno uspostavljati intenzivno infrastrukturu.(S druge strane partner a u stravi politički konkurent u tome procesu je naslijedio našu zajedničku infrastrukturu stvaranu 15 godina)
Članstvo se pasiviziralo rezonirajući, zašto raditi zašto se sukobljavati kad ćemo se ionako ujediniti.
Novi članovi kojima je bila prihvatljiva ideja HDZ 1990, vjerodostojne nacionalne politike, politike čistih ruku i poštenog raspolaganja javnim sredstvima, nisu se uključivali jer su se bojali utapanja u staru politiku s kojom se nisu mogli identificirati.
S druge strane je bio jedino cilj destrukcije HDZ 1990 što se odvijalo preko povezanog pisanog medija i ubačenih trojanskih konja i malobrojnih kupljenih članova. Prije pola godine smo ponudili platformu s načelima za razgovore. S obzirom da je izostao institucionalan odgovor HDZ-a BiH, HDZ 1990 nastavlja samostalno djelovanje u duhu svoje programske deklaracije.
Ovim Saborom završava ta sapunica. Svako drugačije posebice van institucijalno ponašanje smatraće se kršenjem programa Stranke!
Stranka neće biti „švedski stol“ za pohlepne karijeriste ili za bilo kakve marginalce i fukare koji su samo netko i nešto ako su vijećnici ili zastupnici.
Namirili su se na našem radu i kredibilitetu i mnogi naši partneri iz predizborne koalicije i onda bez riječi hvala otišli.
Namirili su se neki i naši bivši članovi a onda za neko zaposlenje u obitelji, za nekakvog golfa šesticu otišli odnijeli mandate.
Toga više neće biti. Svako ime koje će se naći na listi za buduće izbore na bilo kojoj razini morat će to u ovom periodu koji je pred nama debelo zaslužiti svojim radom i svojom lojalnosti prema Stranci i programu.
Stranka mora imati jasnu vertikalu i horizontalu. Često znam reći. Stranka je disperzivan mozak i stoga se traži od svih inicijativa i participacija. Međutim, to istovremeno podrazumijeva da ima samo jednu glavu.
Pođimo na teren, primaknimo se ljudima. Nemojte se pitati što im možemo ponuditi. Ponudite im sebe svoj primjer. Budimo prvi u mjesnoj zajednici u akcijama od interesa za selo za mjesnu zajednicu. Svjedočimo moralna i etička načela na svom radnom mjestu, vladi, parlamentu.
Budimo vjerodostojni u borbi protiv svakog oblika korupcije bilo da je u pitanju studiranje, raspolaganje javnim fondovima, zapošljavanje.
Mi moramo svjedočiti političku etiku ako želimo da nas prepoznaju kao drugačije.
Uvjeravam Vas da ćemo ovaj put drugačije.
Uspostavit ćemo mjerila.
Mjerit ćemo rezultate svake organizacije, i to ne post festom nakon izbora, već ako treba mjesečno. Više razina trebaju pomoći nižima.. Ako se slažemo oko ovoga možemo skupa i možemo pobijediti. Da! Mi možemo!
Živjeli!
