Plastika je postala nezamjenjiv materijal današnjice i gotovo da ne postoji područje života gdje se ne rabi.
Osim sve veće upotrebe u kućanstvima, proizvodnja ovog materijala važna je i na područjima transporta, pakiranja (ambalaža), medicine, kao i elektronike. Zbog specifičnosti materijala, poput prilagodljivosti, trajnosti i male težine, u posljednjih 65 godina porasla je proizvodnja plastike te je ona značajno nadmašila proizvodnju svih ostalih materijala.
Ipak, sve masovnija upotreba rezultirala je i povećanjem plastičnog otpada. U Europi se godišnje proizvede 25 mil. tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikupi radi recikliranja.
Velike količine otpada dokazano utječu na kvalitetu života ljudi te opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i hranu koju jedu, a još nije sasvim poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Uz sve negativne posljedice koje plastični otpad ima na zdravlje te uz činjenicu da je za razgradnju plastične ambalaže u prirodi potrebno od 100 do 1000 godina, krajnje je vrijeme da smanjimo proizvodnju otpada.
Recikliranjem otpada smanjujemo onečišćenje okoliša te osiguravamo sadašnjim, ali i budućim generacijama zdravije okruženje za život. Svaka osoba u svojem kućanstvu već danas može pridonijeti rješavanju problema.
Primjerice, ako svakodnevno koristite platnene vrećice umjesto plastičnih, dugoročno ćete proizvesti manje otpada, ali i uštedjeti na kućnom proračunu. Isto vrijedi i za korištenje staklenih, umjesto jednokratnih plastičnih boca. Stoga je iznimno potreban angažman svakog građanina pojedinačno.
