U pojedinim marketima brašno i ulje dostigli su rekordne cijene, gdje, za vreću od 25 kg pšeničnog bijelog brašna kupci sada moraju izdvojiti preko 40 KM, a za litru ulja skoro 6 KM.
Inače, u studenom prošle godine sindikati su upozoravali kako je potrošačka košarica u tom mjesecu iznosila 2.190,30 KM što je za gotovo 90 KM više nego u odnosu na listopad. U prosincu taj iznos je bio veći za još 75, 37 KM, kada je potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosila 2.265,67 KM.
Osjetan rast cijena je nastavljen i u 2022. godini, pa je sindikalna potrošačka košarica u siječnju iznosila 2.357,04 KK, a u veljači 2.389,12 KM.
Računica je jasna - za samo četiri mjeseca toškovi života četveročlanoj obitelji u BiH veći su za 288 KM!
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH napomenuli su da u veljači u iznos potrošačke košarice nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka mjeseca ožujka, tako da će iznos potrošačke košarice za taj mjesec biti znatno viši.
Podsjetimo da potrošačku košaricu za veljaču čine: prehrana - 44,52%; stanovanje i komunalne usluge - 14,25%; higijena i održavanje zdravlja - 8,04%; obrazovanje i kultura - 8,37%; odjeća i obuća - 13,40%; prijevoz - 5,77%; održavanje domaćinstva - 5,65%.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala.
Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za jedanaest (11) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.
Usporedbe radi, evo kako su se kretale plaće u razdoblju studeni - siječanj.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u studenom prošle godine iznosila je 1.023 KM, u prosincu prošle godine 1.042 KM, a u siječnju ove godine jednu marku više- 1.043 KM!
Preciznije za tri mjeseca posječna plaća je porasla 20 KM!
Nažalost prognoze za sljedeće mjesece su još lošije - Inflacija će nastaviti razarati našu ekonomiju i društvo. Potvrdila je to i upozorenje koje je Središnja banke BiH objavila ovog tjedna.
Kako su naveli, tek nas čeka nas snažan inflatorni šok. Između ostalog su istakli, da postoji nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plaća i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plaća s rastom troškova života nego i odljeva kvalificirane radne snage u inozemstvo
, naveli su iz SB BiH.
