Nakon što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavijestilo Upravu za neizravno oporezivanje (UNO) kako su proizvođači motornih vozila marki "Audi", BMW i VW odlučili da od početka 2016. za rabljena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carinske službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu EUR 1, UNO je pokrenula postupke pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu za uvoz vozila spomenutih marki.
Podsjećaju da, kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u Bosnu i Hercegovinu, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu - Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo oslobađanja od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
S obzirom da je Udruga automobilske industrije u Njemačkoj odlučilo od 2016. ne izdavati potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za rabljena vozila marki 'Audi', BMW i VW, jer su za rabljena vozila potrebni veliki napori u dokazivanju europskog porijekla, Uprava za neizravno oporezivanje je u razdoblju od 2016. do kolovoza 2019. za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UNO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju
, navodi se u priopćenju.
Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu UNO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilijunski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih osoba koja su uvozila rabljena putnička vozila u Bosnu i Hercegovinu.
Ovdje posebno ukazujemo na problem neujednačenog postupanja zemalja članica Europske unije kad je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu - EUR 1 obrazaca za rabljena putnička motorna vozila. Veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Nizozemska i dalje izdaje dokaze o europskom porijeklu i potvrđuje europsko porijeklo za istu vrstu robe - rabljena vozila. Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Nizozemskoj, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu. Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta. Također, kako od Carinske uprave Belgije u ovom razdoblju UNO dobiva veliki broj negativnih rezultata, naknadne provjere dokaza o porijeklu za rabljena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UNO negativne rezultate!?
, stoji u priopćenju.
Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH (fizičke i pravne osobe), pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uvjeta za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UNO informirala carinske uprave Nizozemske i Belgije (dokumentacija u prilogu e-maila), i Europsku komisiju u Bruxellesu, tražeći konkretna pojašnjenja i jednoobrazno postupanje.
Konkretan i jasan odgovor
Nažalost, do danas UNO nije dobila konkretan i jasan odgovor. Zbog svega prethodno spomenutog UNO se obratila i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s molbom sagledavanja mogućnosti za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdanih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe
, navode.
Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR - 1, kako dodaju, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te potječe različite dezinformacije u javnosti.
Dužnost Uprave za neizravno oporezivanje, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svih ostalih institucija zemalja potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je da osiguraju slobodnu trgovinu i primjenu važećih propisa, što trenutno nije slučaj kad je u pitanju postupanje zemalja članica EU u postupku izdavanja i naknadne provjere dokaza o porijeklu za rabljena putnička motorna vozila.
