Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Kazna prijavitelju korupcije na carinskim terminalima

ljubuski.info

Prvostupanjsko stegovno povjerenstvo Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) kaznila je uposlenika Emira Mešića zbog povrede službene dužnosti, odnosno što je, kako je navedeno u rješenju, neovlašteno dao izjavu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koju su potom prenijeli drugi web portali, te mu je izrečena kazna degradiranja na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci.

Stegovni postupak

U odluci stogovnog povjerenstva UNO-a je navedeno kako je Mešić odgovoran za iznošenje u javnost neistina, neprimjerenih i paušalnih komentara zasnovanih na isključivo vlastitoj percepciji i shvatanju pozitivnih propisa, te neprovjerenih informacija o radu i menadžmentu Uprave na način da je neovlašteno dao izjavu koja je objavljena na portalu BIRN-a BiH Detektor.

Mešić je javno govorio o prijavi Državnom tužiteljstvu vezano za nepravilnosti prilikom naplate parkinga na carinskim terminalima privatnim tvrtkama, nakon čega nije bio saslušan duže od godinu dana.

Nedugo nakon objave istraživanja BIRN-a BiH u lipnju o tome kako je više od polovine od 330 milijuna maraka prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u BiH, u proteklih deset godina, završilo na računima privatnih društava, UNO je protiv Mešića pokrenula stegovni postupak iako je on ranije od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio status nakon "zviždača", odnosno "zaštićenog prijavitelja korupcije".

Mešićev pravni zastupnik u ovom postupku Edin S. Hodžić potvrdio je kako će, ukoliko bude trebalo, tražiti sudsku zaštitu. Hodžić je tijekom trajanja postupka kazao kako je apsurdno to što se uopće došlo do ovakve situacije u kojoj se kažnjava onaj tko ukazuje na nepravilnosti i korupciju.
Smatram da pokretanje disciplinskog postupka protiv osobe koja ima status uzbunjivača ne samo da je suprotno Zakonu o zaštiti uzbunjivača nego i šalje jednu sasvim drugu poruku osobama koje se odluče prijaviti nepravilnosti, kazao je Hodžić.

U odluci protiv Mešića donesenoj 16. listopada navodi se da je medijskim istupom doveo u zabludu zainteresiranu javnost i nanio štetu ugledu UNO-a kao najvažnije financijske institucije u BiH.

Na upit BIRN-a BiH zašto Uprava nije reagirala na tekst kada je on objavljen i zbog kojeg je pokrenut predmet protiv Mešića, glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević je kazao kako UNO nije uputila demanti vašem mediju jer ste isključivo prenijeli stavove gospodina Mešića.

U obrazloženju odluke stoji da Mešić nije postupao u skladu s pravilima službe, odnosno da je prekršio određena pravila kodeksa ponašanja uposlenih u UNO-u, kao i da je zanemario interni akt Uprave kojim se ukazuje da svako neovlašteno davanje informacija i podataka u bilo kojem obliku predstavlja povredu službene dužnosti i podliježe stegovnom i drugom odgovarajućem postupku, što je cijenjeno kao otežavajuća okolnost.

Mešić je tijekom trajanja postupka kazao kako očekuje pozitivan ishod od disciplinske komisije UNO-a i kako bi drugačija odluka dovela u pitanje i Zakon o zaštiti zviždača. Nema tu nikakvog narušavanja ugleda UNO-a, zato što je ta prijava bila u javnom interesu i u pitanju su javni prihodi. Ukazano je na nepravilnosti, dostavljeni su materijalni dokazi Tužiteljstvu”, rekao je ranije Mešić.

Glasnogovornik Kovačević navodi kako je u Kodeksu ponašanja zaposlenih u UNO-u regulirano pitanje "povjerljivosti i korištenja službenih informacija", odnosno propisano je da samo uposleni koji su posebno ovlašteni mogu komunicirati s medijima i istupati u ime UNO-a "o pitanjima iz djelokruga poslova Uprave" te da su uposleni u Odjeljenju za komunikacije ovlašteni za kontakte s javnošću.

Također je izričito propisana i zabrana upuštanja u razgovor sa sredstvima javnog informiranja o pitanjima koja se odnose na rad zaposlenog u UNO-u, bez odobrenja neposrednog rukovoditelja i konsultacije sa Odjeljenjem za komunikacije, kazao je Kovačević.

Štetna radnja

Povjerenstvo je, kako stoji u odluci, imajući u vidu težinu povrede i njene posljedice, zaključila kako olakšavajuće okolnosti – da se radi o ocu troje djece i da ranije nije bio kažnjavan – nisu mogle biti od bitnog utjecaja na odluku o izrečenoj stegovnoj mjeri.

Zaštićeni prijavitelj korupcije, prema riječima Hasima Šabotića, direktora APIK-a, ako trpi štetnu radnju, podnosi Agenciji zahtjev da trpi štetnu radnju, nakon čega se traži od Upravnog inspektorata Ministarstva pravde izvršiti kontrolu i ispitaju činjenično stanje.
On je podnio zahtjev da trpi štetnu radnju, a taj smo zahtjev proslijedili Upravnom inspektoratu Ministarstva pravde, koji je bio u UNO-u, izvršio određene provjere, ali do ovog trenutka njihov zapisnik nismo dobili. Što bude navedeno u zapisniku, tako će se Agencija odrediti. Ukoliko je prekršio neke propise pri instituciji, mi nemamo zakonskog osnova štititi ga. Mi njega štitimo samo za ono što je prijavio, zato da ga ne može niko proganjati, suspendirati, maltretirati, pokretati stegovni postupak. On je dužan poštivati procedure unutar institucije, rekao je Šabotić.

U UNO-u tvrde kako se stegovni postupak nikako ne može dovesti u vezu sa statusom zaštićenog prijavitelja korupcije i da su postupali u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i o tome obavijestili APIK, koja je, kako navodi Kovačević, potvrdila da dodijeljeni status zaštićenog prijavitelja ne abolira zaposlenog od odgovornosti za kršenje propisa i eventualno učinjenu povredu službene dužnosti.

Prema njegovim riječima, Mešić ima pravo žalbe na odluku Prvostupanjskog stegovnog povjerenstva u skladu s važećim propisima.

Mešić je u ranijim izjavama za BIRN BiH govorio kako su protiv njega pokrenuta dva stegovna postupka, te isticao da, umjesto da se istražuju slučajevi koje je prijavio i koji nanose štetu Upravi za indirektno oporezivanje, državi i građanima ove zemlje, sumnjiči se on za nanošenje navodne štete Upravi.

U drugom stegovnom postupku protiv Mešića preispituje se njegova uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za Granični prelaz Rača, a riječ je radnjama iz 2018. godine, a oba postupka je Mešić dovodio u vezu sa činjenicom da je on prijavitelj korupcije.

BiRN

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari