Iako hrvatski jezik i njegov narod u BiH imaju gotovo invalidan status, najljepša stvar je što postoji obrazovni sustav na hrvatskom jeziku od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja koji se provodi na čitavom prostoru BiH
, kazao je pjesnik Mijo Tokić povodom Međunarodnog dana materinskog jezika.
Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
Zakinutost
Što se tiče književnog stvaralaštva na hrvatskom jeziku, Tokić je kazao kako autori aktivno pišu i imaju apsolutno pravo pisati na hrvatskom jeziku, no kako je status književnih i sličnih udruga u lošem stanju jer pate od velikih organizacijskih i financijskih problema.
Istaknuo je kako bez jezika i obrazovanja nema kulturnog napredovanja, a osnovni uvjet za to su čitanje i učenje književnih djela napisanih na materinskom jeziku. Bez kulture i vlastitog jezika, istaknuo je, ne možemo govoriti o pismenom i obrazovanom čovjeku.
Najveći problem je, po njemu, izostanak nacionalne televizije i kanala na hrvatskom jeziku.
Zakinuti smo u jednom bitnom pravu, a to se reflektira i na njegove govornike i hrvatski narod u BiH. Hrvatski jezik je službeni jezik prema Ustavu i to je važna činjenica
, kazao je Tokić te istakao i problem ignoriranja hrvatskog jezika u administraciji.
U službenoj administrativnoj upotrebi u Federaciji BiH i na razini BiH hrvatski jezik se zapostavlja i nastoji istisnuti, ignorira ga se ili se želi reći da se svakako razumijemo. A i sami ne pokazujemo dovoljno brige i odlučnosti da se borimo za svoj jezik u tim institucijama. Nažalost, imamo premalo stručnih lektora za hrvatski jezik
, kazao je Tokić.
Svakodnevna komunikacija
Pored medija i obrazovnih ustanova, veoma je značajna uloga koju ima obitelj u procesu učenja i njegovanja materinskog jezika, tvrdi mladi književnik i novinar Ivan Volić koji je i predsjednik Kluba studenata hrvatskog jezika "Franjo Milićević".
Upravo u domu osjećamo najintimniju povezanost s jezikom. Možda tada ne preispitujemo njegovu logičnost, ne držimo se norme, ali ga svejedno gajimo jer tom upotrebom osjećamo čvrstu povezanost s obitelji i sredinom u kojoj živimo
, kazao je Volić.
Navodi kako je posao na mladima hrvatski jezik staviti na zasluženo mjesto u društvu.
To ćemo uspjeti možda tek kada postanemo svjesni njegove živosti i činjenice da se mijenja. Te promjene moramo pratiti, kroz svakodnevnu komunikaciju biti dio njih i možda oni koji će vlastitim idejama i prijedlozima obogatiti njegovu sveukupnost
, istaknuo je.
Mješanje kultura, putovanja i prilagođavanje zapadu sve više nadglašavaju hrvatske riječi. U toj borbi, pored škole, ističe Volić, potrebni su nam i snažni mediji koji će svojim obrazovnim programom promicati svu važnost izražavanja na materinskom jeziku
.
Hrvatski jezik mora biti svakodnevno prisutan u javnoj komunikaciji Bosne i Hercegovine. To je najbolji način da očuvamo vlastiti identitet i uživamo Ustavom zajamčenu jednakopravnost
, navodi.
Ovaj mladi književnik navodi kako je kulturu čitanja i pisanja nužno razvijati, kako bismo imali društvo društvo koje aktivnom i pravilnom upotrebom vlastitog jezika svjedoči o svom identitetu, ali i promiče bitne životne vrijednosti.
Hrvatski jezik koristi 515.481 građanin u Bosni i Hercegovini, govori popis stanovništva iz 2013. godine, a to je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije. Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Zapadnohercegovačkoj županiji - 98,83%, što je 93.783 građana, dok je Posušje općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik.
U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.
Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
