Prošloga mjeseca, od 15. do 17. studenog, Zagreb je ugostio IV. Svjetski festival hrvatske književnosti koji je, u zajedničkoj organizaciji Hrvatske kulturne zaklade, Matice hrvatske, DHK, Hrvatske matice iseljenika i Središnjega ureda za Hrvate izvan RH, okupio ugledne hrvatske književnike, akademike, lingviste i sveučilišne profesore iz Australije, Austrije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kanade, Mađarske i iz SAD-a.
Na poziv Organizacijskoga odbora koji su činili ak. Ivan Aralica, ak. Luko Paljetak, Željka Lovrenčić, Božidar Petrač, Đuro Vidmarović i Stjepan Šešelj, hrvatski književnik Darko Juka govorio je o stanju hrvatskoga naroda i hrvatskog nacionalnog stvaralaštva u BiH, povijesnom usudu, izazovima današnjice i budućnosti.
Jukino je izlaganje hrvatski književnik, povjesničar i bivši diplomat Đuro Vidmarović u svojemu osvrtu na izložene eseje nazvao vehementnim, ocijenivši kako je taj "književnik srednjeg naraštaja dojmljivo upozorio na položaj hrvatskoga jezika, a time i književnosti u BiH".
Zagrebački Vijenac, glasilo Matice hrvatske, u novom je broju donio opsežan osvrt na ovaj važan trodnevni književni simpozij. Jukinu je izlaganju posvećen ozbiljan prostor, uz poruku kako se glas onih koji sudjeluju u stvaralaštvu, a nastupaju s nacionalnog i državotvornog aspekta, teško čuje.
Uz to, i činjenicu da nas je brojčano sve manje, odnosno svega petnaest posto u BiH, naša je stvarnost da smo zgnječeni od bošnjačko-muslimanskog unitarizma i 'interesne srpske empatije'. Ono što nas drži jest njegovanje našeg hrvatskog identiteta kroz jezik, književnost, kulturu, tradiciju i vjeru i stoga Hrvatska službenim kanalima mora zatražiti beskompromisno poštivanje hrvatskog jezika kao autohtonog i jednog od jezika EU-a na globalnoj razini
, istaknuo je i nedopustivim ocijenio da se na katedrama u SAD-u i Kanadi iz administrativnih razloga jezici BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske svode na jedan zajednički jezik.
Iako je u BiH hrvatski jezik zaštićen Ustavom, nema ga u medijima, a strane protektorske organizacije na svojim mrežnim stranicama nude samo dva jezika, engleski i tzv. jezik BHS, odnosno jezik na razini srpsko-hrvatskog, s kojim smo valjda raskrstili 90-ih
, citirao je Vijenac ulomke iz Jukina izlaganja.
Velika pozornost u radu hrvatskih intelektualaca na zagrebačkom skupu bila je posvećena položaju hrvatskoga jezika i kulture u vremenu globalizacije. Vijenac zaključuje kako će sudionici ovogodišnjega festivala uputiti zajednički dopis Vladi RH s naglaskom na sve veću krizu identiteta s kojom se susreću hrvatske zajednice diljem svijeta te zatražiti potporu očuvanju hrvatskog jezika kao snažna integracijskog sredstva iseljene i domovinske Hrvatske s posebnim naglaskom na očuvanje hrvatskog jezika u BiH.
