Vlade RS i FBiH usvojile su čitav set mjera u suzbijanju negativnih posljedica na gospodarstvo uslijed virusa korona, ali one možda neće biti dovoljne za očuvanje radna mjesta i jamstvo dostojnih uvjeti za radnike, navedeno je u najnovijem izvješću Europske socijalne političke mreže načinjenom za Europsku komisiju.
Ipak, kako je istaknuto, broj izgubljenih radnih mjesta u RS manji je nego u FBiH zbog, kako su naglasili, zakašnjelog odgovora na krizu u FBiH kroz Zakon o koroni, za koji je usvojen tek u svibnju.
Vlasti u RS reagirale su brže, a kroz formuliranje odluka kao odgovor na krizu usvojen je čitav niz prijedloga sindikalne organizacije
, istaknuto je.
Pored toga, u FBiH se problem iskazao i u slabom socijalnom dijalogu, a mjerama FBiH nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati.
Međutim, u oba entiteta mjere nisu uspjele dovoljno zaštititi privatni sektor, posebno mala i srednja poduzeća.
Trenutačna korona kriza će samo dodatno pogoršati položaj radnika u privatnom sektoru jer u oba entiteta postoje problemi u osiguravanju radnih uvjeta
, istaknuto je.
Dio poslodavaca je tijekom krize prisiljavao radnike da protiv svoje volje prihvate otkazivanje ugovora o radu.
U izvješču Europske investicijske banke kažu kako su, u okviru Europskog investicijskog fonda, pripremili sredstva kojima planiraju pomoći malim i srednjim poduzećima u BiH, posebno mladima.
U EIB-u ističu kako su u BiH i dalje visoko zastupljene siva ekonomija i političke blokade te da postoji premalo većih korporacija, zbog čega je najveći potencijal u malim i srednjim poduzećima. Čak 70 posto radne snage zaposleno je u manjim i srednjim poduzećima.
U Središnjoj banci BiH kažu kako je gospodarski pad bio zabilježen i prije izbijanja korone, odnosno u četvrtom kvartalu prošle godine, a da su usporavanje gospodarske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera i pad industrijske proizvodnje u BiH zbog korone dodatno intenzivirani u prvom kvartalu 2020. godine.
Pandemija, čiji su učinci na domaće sektore ojačali u drugom kvartalu, zasigurno će uzrokovati pad gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu. Posljedično, očekuje se i pad gospodarske aktivnosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu
, kažu u Središnjoj banci BiH.
Ističu i kako je snažan pad industrijske proizvodnje iz prethodne godine nastavljen i u prvom kvartalu, a da je posebno pogođen i uslužni sektor.
Neto devizne pričuve su, krajem ožujka, iznosile 12,46 milijardi maraka, a, u odnosu na prosinac 2019. godine, smanjene su za 136,7 milijuna maraka.
Iako su na početku izbijanja krize upućeni zahtjevi Središnjoj banci za smanjenje obvezne devizne pričuve kako bi se pomoglo gospodarstvu, do toga nije došlo. Kako, međutim, kažu u Središnjoj banci, za tim nije bilo potrebe.
Kako nisu primijećeni izvanredni pritisci na likvidnost banaka, stopa obavezne pričuve je zadržana nepromijenjenom. Snižavanje stope obavezne pričuve u okolnostima kada postoje značajni viškovi iznad obavezne pričuve, a stopa naknade na ta sredstva je negativna, samo bi rezultiralo višim viškom iznad obvezne pričuve
, objašnjavaju u toj instituciji.
Saša Stevanović, ekonomist, smatra kako zdrava logika kaže da, ako je godišnji fond plaća u RS tri milijarde maraka, a nedostaje 400 milijuna maraka, moguće je očuvati plaće, pa samim time i radna mjesta.
Ako bi se napravila prijenosnica u predviđanju koliko očekujemo da će iznositi pad BDP-a, onda djelovanjem na plaće može se očuvati domaća potrošnja, a time je u velikoj mjeri moguće amortizirati pad
, smatra on.
