Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Hercegovina ubrala 227 tona duhana

ljubuski.info

U Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, u prošloj godini ubrano je ukupno 227 tona duhana, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U Zapadnohercegovačkoj županiji zasađen je ukupno 131 hektar, dok je u HNŽ-u duhan zasađen samo na 36 hektara.

Ukupan prinos duhana u ZHŽ-u iznosio je ukupno 125 tona, te je prosječno ubrana tona duhana po zasađenom hektaru. U HNŽ-u je pak ukupan prinos bio 102 tone, a prosječno je po jednom hektaru prinos duhana bio 2,8 tona.

Brojke o proizvodnji duhana doslovno se svake godine smanjuju. U 2019. godini u Federaciji BiH zasađena su samo 383 hektara duhana.

Duhan - turistički adut?

Razlog manjoj proizvodnji duhana svakako leži u neorganiziranom otkupu duhana. Sve otkupne stranice koje su bile u gotovo svim većim hercegovačkim mjestima danas su dio prošlosti, kao i Fabrika duhana Mostar, nekada najveća tvornica za otkup i proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda.

Vjetar u leđa proizvođačima svakako je upis duhana sorte "hercegovački ravnjak" u međunarodni registar imena podrijetla. Ovim je 'hercegovački ravnjak' dobio zaštitu izvornosti.

Hercegovački duhan je registriran sukladno Libanonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju. Nositelj prava na ime podrijetla je udruga "Duvan Hercegovački Ravnjak" iz Gruda.
Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura, navedeno u priopćenju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru.

Možemo li učiti na primjeru Hrvatske?

Za razliku od Hercegovine, koja će višestoljetnu tradiciju proizvodnje duhana pokušati pretvoriti u turistički adut, susjedna Hrvatska proizvodi i zarađuje.

Organizirana proizvodnja duhana cvijeta, te se svake godine povećavaju površine zasađene duhanom.

U Hrvatskoj se posljednjih godina duhan godišnje sadi na oko 4000 hektara s kojih se proizvede oko 8000 tona duhana. Otkupna cijena duhana se iz godine u godinu povećava, kao i poticaji države za proizvodnju istog.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari