U Hrvatskoj je uočen ozbiljan porast broja ovisnika o svim vrstama opijata.
Od 2011. do 2019., u zemlji je u porastu broj pušača, osoba koje piju alkoholna pića, konzumiraju drogu, ali i sredstva za smirenje. Trend je zabrinjavajući.
Rezultati istraživanja zloporabe sredstava ovisnosti u 2019. godini stavljaju zloporabu sredstava ovisnosti na vrh javnozdravstvenih prioriteta u Republici Hrvatskoj. Sve ukazuje na potrebu planiranja adekvatne politike te promptnog donošenja strateškog okvira za djelovanje u cilju nalaženja učinkovitih i sveobuhvatnih preventivnih mjera i intervencija kako bi se smanjila zloporaba sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj
, glasi ozbiljno upozorenje autora.
Riječ je o opsežnom istraživanju "Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske" koje su proveli Institut Ivo Pilar i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Između 2011. i 2019. godine među odraslima (u dobi između 15 i 64 godine), ali i među mladima (od 15 do 34 godine), utvrđen je uzlazni trend pušenja, konzumacije alkohola, uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge, kao i kanabisa, ecstasyja, amfetamina i kokaina.
Zabrinjavajuće brojke
Naime, udvostručio se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu između 2011. i 2019. godine, a najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, čija je uporaba 2019. godine bila dvostruko veća i među odraslima i među mlađim odraslima u odnosu na 2011. godinu.
Anketirano je čak 5000 ispitanika, i to metodom "licem u lice", tako da se rezultati mogu uzeti s velikom sigurnošću, prenosi Jutanji.hr.
Ovo je treće ovakvo istraživanje, a prijašnja dva provedena su 2011. i 2015., tako da su lako uočljivi trendovi koji - nisu dobri.
Na primjer, 38,4% odraslih trenutačno su pušači, a među mlađim odraslima je 40,6% trenutačnih pušača, ili dvije od svakih pet osoba.
Za usporedbu, prema rezultatima za 2018., u Njemačkoj je samo 26 posto odraslih koji puše, a među mladima je taj broj na povijesnom minimumu, i iznosi samo 7,6 posto ili pet puta manje nego u Hrvatskoj.
Alkohol i sredstva za smirenje
Alkohol je u posljednji mjesec konzumiralo 62,9% odraslih i 69,4%, odnosno više od dvije trećine mlađih odraslih. Još jednom se potvrdilo da građani Hrvatske uvelike koriste sredstva za smirenje.
Svaki peti odrasli (20,1%) barem jednom u godini koja je prethodila istraživanju uzimao je sedative ili trankvilizatore, a barem jednom u životu uzimalo ih je 30,3% odraslih.
Najveća životna prevalencija uzimanja sedativa ili trankvilizatora utvrđena je u dobnoj skupini između 45 i 54 godine (41,6%).
Sve više droge
Barem jednom u godini koja je prethodila istraživanju 11,2% odraslih uzimalo je neku ilegalnu drogu, a tijekom posljednjih godinu dana svaka peta mlađa odrasla osoba (21,3%) uzimala je neku ilegalnu drogu.
Hrvati najviše konzumiraju marihuanu, čija upotreba je dekriminalizirana u najvećem broju država Europske unije. Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimao svaki deseti odrasli (10,2%), kao i svaki peti mlađi odrasli (20,3%).
Osim kanabisa, u posljednjoj godini među odraslima bile su do 2%: kokain 1,9%, amfetamin 1,8%, a ecstasy 1,2%. Pozitivan je podatak kako između 2011. i 2019. barem nema naznaka porata broja konzumenata LSD-ija i heroina.
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Republici Hrvatskoj u demografskom kontingentu u dobi između 15 i 64 godine bilo je evidentirano ukupno 2,873.828 stanovnika.
Ako je točan podatak u istraživanju HZJZ-a i Pilara kako gotovo dva posto odraslih uzima kokain, to znači da otprilike 55.000 hrvatskih građana barem povremeno koristi u popularnu drogu.
Približno 50.000 ih je u godinu dana probalo amfetamine i ecstasy iako su, vjerojatno, neki konzumirali sve spomenute droge.
