Tvrtka Lager iz Posušja je pogodovanjem vlasti dobila koncesije za eksploataciju prirodnih dobara u BiH, ali svoje obaveze ne ispunjava u potpunosti i duguje za koncesijske naknade.
Ispod hercegovačke zemlje u Bosiljni kod Posušja nalazi se rudno bogatstvo - bijeli kamen vapnenac koji se koristi za proizvodnju papira, boja, ljepila, plastike pa i lijekova. Pravo na njegovu eksploataciju polaže lokalna tvrtka "Lager" koja je u vlasništvu Milenka Bašića.
Četiri milijuna maraka godišnje
Bašić je planirao od ovog posla zarađivati četiri milijuna maraka godišnje. Dodatne milijune mogao bi zaraditi kopanjem kamena na drugoj lokaciji u Posušju, mrkog uglja u Sanskom Mostu i radom vjetroelektrane u Tomislavgradu jer njegove tvrtke imaju koncesije i za ove poslove.
Dokumentacija pokazuje kako su institucije vlasti pogodovale "Lageru" pri dodjeli poslova. Neke od ugovora je ova tvrtka dobila iako nije ispunila uvjete ili prethodne obaveze. U Unsko-sanskom kantonu (USK) su joj umanjene koncesijske naknade, a u Zapadnohercegovačkoj županiji (ZHŽ) joj je odobrena odgoda plaćanja naknada.
Ljudi su jaki kao država. Dabogda imao po sto 'Lagera' na kantonu
, kaže Hasan Bajrektarević iz Ministarstva privrede USK koje je dodijelilo jednu od koncesija.
Iako je obećavao mnogo, ne plaća koncesijske naknade redovno - umjesto milijun KM koliko je trebao uplatiti do sada, u proračune je legla tek polovina tog novca. Dva kamenoloma ne rade, iz rudnika je iskopana manja količina uglja, a vjetroelektranu nije ni počeo graditi.
"Lager" iz Posušja je zastupao i prodavao građevinske strojeve, a onda se počeo baviti i rudarstvom.
Korist na papiru
Tvrtka je u lipnju 2013. dobila na godinu dana koncesiju za istraživanje kamena u Bosiljni kod Posušja, a već sljedeće godine i pravo na njegovu eksploataciju. Tvrtka je u to vrijeme procijenila kako na toj lokaciji ima skoro 24 milijuna kubika bijelog kamena koji bi mogao donositi godišnji profit od oko četiri milijuna maraka.
"Lager" je na javnom pozivu ponudio Vladi ZHŽ da će godišnje iskopati 300.000 kubika kamena i platiti po 0,40 KM naknade za svaki iskopani kubik. Županija je tako mogla računati na godišnji prihod od 120.000 KM. "Lager" je dodatno trebao platiti i 6.930 KM naknade za korištenje zemljišta na eksploatacijskom području, bez obzira je li ugovorena količina kamena iskopana ili ne.
To je bilo najmanje četiri puta bolje od ponuda konkurentskih firmi "Dravel" i "Mineralne sirovine". One su ponudile veće koncesijske naknade - 0,43 KM i 0,50 KM, ali manji iskop sirovine - 45.000 kubika, odnosno 60.000 kubika - pa je Vlada ZHŽ izabrala "Lager" jer je na papiru od njega imala najveću korist.
U kolovozu 2014. godine su potpisali koncesijski ugovor koji "Lageru" daje pravo na eksploataciju bijelog kamena do 2043. godine i obvezuje ga na uplatu koncesijskih naknada.
Dvije godine nakon potpisivanja "Lager" je od Vlade ZHŽ prvi put zatražio izmjenu ugovora. Tvrdili su kako ne mogu iskopati ugovorenu količinu jer su zakasnili s radovima zbog problema s dozvolom za kopanje te da su u međuvremenu izgubili potencijalnog partnera i pretrpjeli financijsku štetu.
Mimo zakona
Županijska Vlada im je odložila plaćanje naknade za iskopani kamen do dobivanja dozvole, krajem prosinca 2016. godine. Međutim, Županijsko pravobraniteljstvo se usprotivilo zahtjevima za odlaganje uplate naknade za korištenje eksploatacijskog zemljišta i smanjenje količine kamena s 300.000 na 70.000 kubika. To bi godišnju naknadu smanjilo na 28.000 KM - više od četiri puta.
Pravobraniteljica Gordana Nenadić je upozorila Vladu ZHŽ da u tom slučaju "Lagerova" ponuda više ne bi bila najbolji izbor za Županiju.
Objasnila je kako bi se za ovako velike promjene ugovora morao ponoviti javni poziv ili obavijestiti druge ponuđače na izjašnjavanje o izmijenjenim okolnostima, posebno zato što eksploatacija nije ni počela.
Predstavnici "Lagera" su inzistirali da Pravobraniteljstvo da zeleno svjetlo za izmjenu. Dolazili su na razgovore i inicirali zajedničke sastanke kod županijskog premijera Zdenka Ćosića, ali pravobraniteljica Nenadić nije promijenila mišljenje.
Ne možeš tražiti ono što je mimo zakona
, kaže ona.
Stavovi i argumenti Pravobraniteljstva su spriječili potpisivanje aneksa ugovora, potvrdio je premijer Ćosić.
Iako je "Lager" krajem 2016. godine dobio sve dozvole za rad i postavio silose za preradu, nikada nije počeo kopati kamen.
Kopanje bez dozvole
Koncesionar još uvijek, očito, nema interesa da krene sa eksploatacijom
, kaže županijski inspektor rudarsko-geološke struke Jakov Konta.
Inspektor Konta je i ranije nadgledao "Lagerove" poslove. U ožujku 2014. godine je zaustavio radove na kamenolomu u posuškom mjestu Osoje jer su kopali bez dozvole za rad.
"Lager" je imao koncesiju za istraživanje na ovoj lokaciji koju mu je izdalo Ministarstvo gospodarstva ZHŽ. Međutim, nije imao potrebnu dozvolu za istraživanje zbog čega nije ni smio započeti radove.
Nikada nije dobivena dozvola za istraživanje
, kaže inspektor Konta koji je o zabrani obavijestio resorno ministarstvo.
Usprkos tome, Bašićeva tvrtka je počela kopati zemlju i vaditi kamene blokove da bi, usred inspekcijske zabrane travnja 2014. godine, javila Ministarstvu kako su završeni istražni radovi i ispunjen uvjet za potpisivanje koncesije za eksploataciju kamena.
Predstavnici "Lagera" su već u svibnju s premijerom Ćosićem potpisali ugovor za vađenje dvije tisuće kubika godišnje do 2043. Za svaki iskopani kubik moraju plaćati dvije KM, uz dodatnih 390 KM godišnje za korištenje zemljišta za iskopavanje.
Na ovoj lokaciji ima 835 tisuća kubika kamena koji bi, ovisno o kakvoći, mogao dostići cijenu i do 500 KM po kubiku.
Inspektoru Konti nije jasno kako je "Lager" dobio ugovor za eksploataciju, s obzirom da nije imao dozvolu za istraživanje.
Dobio je koncesijski ugovor na eksploataciju, (…) ali opet nije mogao ništa raditi jer i moje rješenje, odnosno inspektora rješenje o zabrani stoji 'sve dok ne ishodiš dozvolu za istraživanje
', kaže Konta.
Poruke inspektoru
Milenko Bašić je od njega tražio da poništi zabranu, zvao ga i slao poruke koje je inspektor proslijedio Ministarstvu unutarnjih poslova i tužiteljstvu.
S obzirom da se kamenolom počeo praviti na mjestu koje za to nije bilo planirano i da o tome nisu bili obaviješteni, mještani Osoja su se pobunili. Uputili su više požurnica nadležnim institucijama i pokrenuli sudske sporove kojim su, uz ostalo, poništili okolišnu dozvolu koju je "Lager" dobio za ovaj kamenolom.
"Lager" je do sada trebao platiti oko 560.000 KM naknade za istraživanje i eksploataciju kamena u Bosiljni i na Osoju, a platio je tek 82 tisuće KM. To je mogao biti osnova za raskidanje ugovora, ali do toga nije došlo.
Vlada ih je u 2020. oslobodila plaćanja polovice godišnje koncesijske naknade za Bosiljnu, što je iznos od 63.463 KM, dok ih je za dio duga za ovo područje tužila. Općinski sud u Širokom Brijegu je nepravosnažnom presudom utvrdio da "Lager" duguje 120.000 KM po računima iz 2017. i 2018. godine. Pravobraniteljica Gordana Nenadić kaže kako su tužbu zasnovali na računima koje su dobili iz nadležnog ministarstva.
Ne možemo mi samostalno tužiti čovjeka ako ne znamo šta je na terenu, šta je platio, šta nije platio
.
Ministar gospodarstva ZHŽ Dario Sesar nije želio govoriti za CIN o ovoj temi, kao ni predstavnici "Lagera".
Štetan potpis
"Lager" je 2014. godine zatražio od Ministarstva privrede USK koncesiju za eksploataciju uglja u Kamengradu kod Sanskog Mosta. Naveli su da imaju strojeve i iskustvo u eksploataciji sirovina pa je tadašnji ministar Vid Šantić pokrenuo pregovore i uključio Vladu USK, Komisiju za koncesije i Općinu Sanski Most koje su izdale sve suglasnosti do srpnja 2015. godine.
Nakon što su pregovori završeni, mjesec dana prije potpisivanja ugovora, Vlada je izmijenila obračun koncesijskih naknada u korist "Lagera". Prema novom obračunu, koncesionar će za tonu uglja plaćati 0,80 KM - dva i po puta manje nego do tada.
Šantić kaže kako je izmjenu tražio "Lager", a Vlada je pristala jer je bilo u interesu Kantona da se koncesija dodijeli.
Gledajte, da nije to tada riješeno, to se nikada ne bi riješilo i to bi propalo i Kanton tu ne bi imao nikakvih prihoda
.
Nacrt koncesijskog ugovora po novim po "Lager" povoljnijim tarifama upućen je Pravobraniteljstvu USK na očitovanje u rujnu 2015. Kantonalni pravobranitelj Vahid Ćoralić je u mišljenju naveo kako potpisivanje ovakvog ugovora s "Lagerom" može biti štetno. On je obrazložio da ugovor ne treba potpisivati s novim koncesijskim naknadama jer su pregovori završeni u vrijeme važećih starih obračuna.
Ćoralić je objasnio kako je trebalo raspisati javni poziv za koncesiju i da nisu ispunjeni uvjeti za samoinicijativnu ponudu jer, uz ostalo, ni "Lager" ni Vlada nisu uradili studiju ekonomske opravdanosti koja bi pokazala kakav interes građani imaju od ovog posla.
A zna moj pravobranitelj nešto, brate dragi
, kaže Bajrektarević iz Ministarstva privrede USK, uz konstataciju kako mišljenje pravobranitelja nije obvezujuće.
Usprkos upozorenjima pravobranitelja, "Lager" je u listopadu 2015. godine dobio koncesijski ugovor za eksploataciju uglja na razdoblje od 30 godina i s povoljnijim naknadama. Na raspolaganju mu je površina od 1.067 hektara koji čuvaju skoro 69 milijuna tona rezervi uglja. Ugovorom je "Lageru" ostavljena i mogućnost izgradnje termoelektrane uz rudnik.
Oni su sigurno znali da je 'Lager' sigurno ozbiljna tvrtka i da će sigurno ozbiljan posao napraviti
, rekao je vlasnik "Lagera" Milenko Bašić u kratkom razgovoru.
Tijekom pregovora s institucijama USK "Lager" je obećao uložiti 10,5 milijuna maraka u eksploataciju uglja. Vlastima su, kao osiguranje, dali Odluku i plan ulaganja u razdoblju 2014.-2018., dokument koji su sami poništili i prije no što će im Vlada USK ponuditi ugovor.
Po potpisivanju ugovora "Lager" je unaprijed uplatio pola milijuna maraka, čime je pokrio troškove petogodišnjeg korištenja zemlje i kopanja uglja. Za pet godina iskopao je 180 tisuća tona uglja, dok se prije rata na površinskom kopu godišnje kopalo i do 300 tisuća tona uglja.
USKOK
Bašićev "Lager" u Hrvatskoj ima tvrtku C.E.M.P. koja je 2017. godine preuzela tvrtku "VE Gradina" iz Tomislavgrada. Ova tvrtka ima koncesiju i sve potrebne dozvole za izgradnju lokalne vjetroelektrane, a potrebna je još građevinska dozvola za početak radova.
Vjetroelektrana će koncesijske naknade plaćati tek nakon što bude puštena u rad, a godišnje bi trebala proizvoditi 143,6 GWh struje. To je oko tri posto ukupne električne energije koju su u prošloj godini potrošila domaćinstva u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj C.E.M.P. ima vjetroelektranu kod Knina. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) ga istražuje zbog sumnji da su njegov vlasnik Milenko Bašić i direktor Dragan Stipić namjeravali podmititi Josipu Rimac, tadašnju državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, kako bi, usprkos neispunjavanju svih uvjeta, osigurali da vjetroelektrana dobije potrebne dozvole i bude puštena u rad.
O ovim događajima je u svibnju 2020. godine pokrenuta istraga, ali optužnica još nije podignuta.
