U Bosni i Hercegovini često su i mrtvi na popisu za glasanje. Vanja Bjelica Prutina, članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), pojasnila je kako SIP za to nije nadležan, već je nadležno ministarstvo koje vodi evidenciju o određenim zadacima, te ono i odgovara za točnost.
Između ostalih, o ovoj temi govorilo se na trodnevnom seminaru "Jačanje kapaciteta medija za profesionalno praćenje i izvješćivanje o izbornom procesu" koji se održava u Neumu. Seminar je organiziran u suradnji sa ekspertima Vijeća Evrope i predstavnicima SIP-a za bh. novinare.
Bez dokaza o smrti
Središnje izborno povjerenstvo ne može vršiti nadzor nad radom te institucije, u smislu, neko lice je prijavljeno na određenom prebivalištu, na nekoj adresi, i nalazi se se na centralnom biračkom spisku za tu izbornu jedcinicu, a faktički ne nalazi se na toj adresi. To su moguće situacije. Ne može Središnje izborno povjerenstvo vršiti provjeru prebivališta, odnosno je li nadležni MUP izvršio sve provjere i nalazi li se ta osobana toj adresi
, pojasnila je.
U tom smislu, dodala je, postoji praksa Suda BiH.
Sud BiH jasno je rekao: SIP nema nadležnosti da vrši nadzor nad Ministarstvom unutrašnjih poslova u BiH
, kazala je Bjelica Prutina.
Navela je i da SIP uputio desetine dopisa različitim matičnim uredima za svaku osobu za koje su imali podatke da su u pitanju umrle osobe.
Rezultat tih aktivnosti koje su pokrenute 2019, a snažno nastavljene u 2020. uprkos svim drugim problemima sa kojim smo se suočavali, bio je taj, da prema podacima 8. aprila 2020. godine, utvrdili smo na taj dan, da od onih osoba koji će navršiti 100 godina ili imaju više od 100 godina, za njih nema dokaza o smrti. U pitanju su osobe koje su preminula. Ili su preminula u BiH ili u inozemstvu, ali niko nije prijavio njihovu smrt
, navela je.
Tih osoba, kako je rekla, je bilo 1.289 i zahvaljujući aktivnostima koje su poduzimali, taj broj se smanjio na 304.
Nisu u potpunosti uklonjene te nepravilnosti, ali je itekako učinjen određeni pomak
, zaključila je Bjelica Prutina.
(Ne)važeći listići
Irena Hadžiabdić, članica SIP-a, govoreći o nevažećim glasačkim listićima, je istaknula kako su jedne godine izvršili uvid u sve nevažeće listiće u Republici Srpskoj i otvorili kutije da se uvjere jesu li to zaista prazni listići.
I bili su. Mi cijenimo da prazni listići ipak govore o volji birača i da oni ne bi trebali biti nevažeći. Statistički bi se trebali drugačije voditi. Naročito, puno se događa, kad su birači izvan BiH kojima za Opće izbore šaljemo četiri listića, ako se radi o izbjeglicama koji su iz Republike Srpske, vrlo često nam ne vrate listiće ili ga vrate praznog, jer im se ne dopada da moraju glasaju samo za kandidata iz reda srpskog naroda
, kazala je Hadžiabdić.
Dodala je da SIP cijeni taj otpor, ali ne može o tome slobodno govoriti, jer to treba neko analizirati iz više kutova.
Kad neko ostavi prazan listić, na njemu nije dodat glas, na njemu nije ništa izmanipulisano, onda je to za mene jedna druga poruka
, naglasila je.
Čiji je interes izborna reforma?
U međuresornoj radnoj skupini za izmjenu Izbornog zakona nema članova SIP-a. Suad Arnautović, član SIP-a, kazao je da, iako ih nema u Međuresornoj radnoj skupini, kako će biti u funkciji, jer je to radno tijelo Parlamenta.
Čiji je uopšte interes izborna reforma? Je li to interes grupe stranaka, stranaka na vlasti, pozicije ili opozicije, ili je interes opće javnosti?! Ako je to interes pojedinih stranaka, stranaka na vlasti, onda će se oni zatvoriti i raditi šta hoće. Ići će sa prijedlogom i progurat će ga, a neće biti u interesu javnosti
, naveo je u svom izlaganju Arnautović.
Kazao je i zašto je uveden postotak od 20 posto.
Nisu imali obraza ili snage da zatvore listu, a svi žele da zatvore listu, a ne smiju to uraditi zbog međunarodne zajednice ili standarda
, istaknuo je.
Na seminaru je o izbornom sustavu, zakonodavstvu, procesu i reformama govorio predsjednik SIP-a Željko Bakalar, a o međunarodnim standardima medijskog izvješćivanja o izbornom procesu više je rekla ODIHR stručnjakinja Giovanna Maiola.
