Jučer je u sklopu obilježavanja dana općine Ljubuški u Dilići na Bijači, točnije u Galića ogradi, vlasništvo Ivana Galića, upriličena prezentacija spomenika kulture, grobište biliga, ili arheološki rečeno nekropole stećaka, koja je, tako rekavši, do jučer bila zapuštena i zaboravljena.
Radoslav Dodig, predsjednik ogranka Matice hrvatske Ljubuški, nazočnima je napomenuo kako je ovaj ogranak prošle godine aplicirao na natječaju Ministarstva turizma i okoliša na projektu spomenika kulture u turističkoj ponudi. Na posljednji dan 2009. su dobili skromnu svotu novca kojom je ministarstvo potpomoglo da se ovo grobište uredi.
“Htjeli smo da se ono i označi što je i napravljeno, a izdani su i prospekti ili vodiči na hrvatskom i engleskom jeziku, koji pobliže označavaju lokaciju ovih grobišta. Vodiči su izdani kako bi radoznalci, entuzijasti ili skupine posjetitelja mogli pročitati i vidjeti što govori ovo grobište, odnosno ova nekropola”, kazao je Dodig. Dodao je da je ogranak Matice ovu akciju pokrenuo zbog toga što ima u svom statutu zaštitu, prezentaciju i očuvanje kulturne baštine, posebice one materijalne. Među njima su bilizi ili steći iz 14. i 15. stoljeća koje drže za jedne od najugroženijih spomenika. Također, smatraju da će u okviru projekta autoceste koji prolazi nešto sjeverno-zapadnije od ovih biliga, kroz Bijaču, Zviriće i Studence Ljubuški imati priliku prezentirati svoje povijesno blago, kada se ti nađu blizu trase autoceste, odmorišta, graničnih prijelaza i terminala.
“Mišljenja smo da ovo grobište zaslužuje jednu pozornost s arheološkog, povijesnog pa i simboličkog značaja. Naime, gotovo da i nemamo materijalnih spomenika iz 14. i 15. stoljeća, osim kule hercega Stjepana na Starom gradu u Ljubuškom, pa se samim tim ovi bilizi i njih još oko 700 u cijeloj općini ističu kao jedini spomenici kasnog srednjeg vijeka”, istaknuo je Dodig.
Spektar simbola
Trenutačno je na ovoj lokaciji vidljivo 35 stećaka, s tim da je jedan prenesen u arheološku zbirku franjevačkog samostana na Humcu. U međuvremenu, 1954., objašnjava Dodig, ona je bila prezentirana u jednoj stručnoj publikaciji. Čisteći ovaj teren, Dodig ističe kako su pronađena još dva stećka u zidu. Ovo grobište na Bijači je jedinstveno po tome što je polovica stećaka ukrašena, znači oni koji su ovdje pokapali imali su mogućnosti i sredstava za ukrašavanje grobova. S arheološke, likovne, povijesne strane ovo je vrlo vrijedno groblje. Zastupljeni su svi mogući oblici ploča, od škrinja, do sljemenjaka. Zastupljen je čitav spektar različitih simbola i arhitektonskih ukrasa, od bordura, križeva, oružja, štitova sa mačevima.
“U druge dvije faze u ovom projektu uključeno je čišćenje zida, odnosno podzidavanje i vađenje 11 stećaka koji su ugrađeni u zid i njihovo ponovno vraćanje na mjesto. Zatim potrebno ih je očistiti od lišajeva zaštitnim sredstvima, premazati ih također zaštitnim sredstvima i posljednja faza bi bilo arheološko istraživanje. To znači da je potrebno istražiti groblje i eventualne nalaze pohraniti u muzej i nakon toga napraviti stručnu studiju”, objasnio je Dodig.
Vrijedno groblje
Trenutačno je na ovoj lokaciji vidljivo 35 stećaka, s tim da je jedan prenesen u arheološku zbirku franjevačkog samostana na Humcu. U međuvremenu, 1954., objašnjava Dodig, ona je bila prezentirana u jednoj stručnoj publikaciji. Čisteći ovaj teren, Dodig ističe kako su pronađena još dva stećka u zidu. Ovo grobište na Bijači je jedinstveno po tome što je polovica stećaka ukrašena, znači oni koji su ovdje pokapali imali su mogućnosti i sredstava za ukrašavanje grobova. S arheološke, likovne, povijesne strane ovo je vrlo vrijedno groblje. Dodig je jučer zahvalio svima koji su sudjelovali u ovom projektu predstavljanja stećaka, među kojima i Općini Ljubuški koja je izdvojila određen iznos novca za tiskanje brošura. Za sve nazočne na prezentaciji upriličen je i prigodan domjenak.
