Bosna i Hercegovina je i dalje u samom svjetskom vrhu kada je riječ o zemljama koje značajne prihode dobivanju od doznaka iz inozemstva, pokazuju jučer objavljeni podaci Svjetske banke za proteklih godinu dana.
Ako se gleda u odnosu prema apsolutnom iznosu i u odnosu na bruto domaći proizvod, BiH se nalazi među prvih dvadesetak zemalja u svijetu. Međutim, kada se ovi podaci ukrste s brojem stanovnika, BiH je među nekoliko zemalja na samom vrhu.
Iseljeništvo šalje kući
Naime, ako se gleda prema apsolutnom iznosu novca koji iseljeništvo šalje kući, prva na svijetu je Indija sa 87 milijardi dolara vrijednim doznakama, a deseta Ukrajina sa 16 milijardi dolara. Ako se gleda udio doznaka po sudjelovanju u bruto domaćem proizvodu, na prvom mjestu je Tongo, u kojem doznake sudjeluju s 44 posto BDP-a, a na desetom mjestu je Samoa, u kojoj sudjeluju s 21 posto BDP-a.
U BiH, s remitendama od dvije milijarde dolara i sudjelovanjem u BDP-u s 9,2 posto, nije ni blizu ovim zemljama, međutim, gledano u apsolutnim iznosima novca koji se šalje u odnosu na broj stanovnika BiH je na samom vrhu.
Svih prvih deset zemalja po apsolutnom iznosu imaju značajno veću populaciju od BiH. U prvih deset zemalja su Indija, Kina, Meksiko, Filipini, Egipat, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Nigerija i Ukrajina.
Podaci koje je objavila Svjetska banka pokazuju kako je gotovo svaka deseta marka u BiH izravno vezana za iseljeništvo, a treba uzeti u obzir kako su neizravni učinci još i veći.
U Svjetskoj banci kažu kako podaci pokazuju da su doznake u zemlje niže i srednje razine dohotka u ovoj godini ostvarile rast od 7,3 posto i dostigle apsolutnu vrijednost od 589 milijardi dolara.
Taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u 2020. zabilježile pad od samo 1,7 posto, unatoč teškoj globalnoj recesiji izazvanoj Covidom
, naveli su.
Također, kako su istakli, ako se ne računa Kina, doznake će biti veće od izravnih stranih ulaganja, što ukazuje na značaj koji remitende imaju na ove zemlje i obitelji koje pomoću njih podmiruju svoje potrebe.
Tijekovi doznaka koje šalju iseljenici predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći obitelji suočenim s ekonomskim teškoćama tijekom krize izazvane Covidom. Olakšavanje tijekova doznaka kao vida podrške ugroženim proračunima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi poticanja globalnog oporavka od pandemije
, rekao je Michael Rutkowski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.
Tipični obrazac najsiromašnijih
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže kako visina doznaka pokazuje da je jedini učinak djelovanja domaćih vlasti na povećanje BDP-a odlazak ljudi iz BiH, koji onda šalju novac svojim obiteljima.
Ovo je tipični obrazac najsiromašnijih, slobodno možemo reći propalih ekonomija, odnosno država koje stanovništvo masovno napušta i onda daje novac zarađen izvan zemlje svojim obiteljima da bi mogle preživjeti, dok vladajuća oligarhija ni ne pomišlja unaprijediti uvjete života
, smatra on.
Također, kako kaže, ovo dodatno naglašava ovisnost ekonomije BiH od vanjskih faktora i ekonomskih performansi onih država i tržišta gdje dijaspora boravi.
Posebno je tragično što u uvozno orijentiranoj ekonomiji, kakvu imamo, veliki dio ovog novca ponovo napusti BiH, jer uđe u zemlju u obliku doznaka, a onda izađe jer se koristi za kupovinu uvoznih proizvoda i dugoročni pozitivni učinak na BiH je minimalan
, zaključuje Gavran.
