Bosna i Hercegovina, zajedno s Ugandom, ponijela je nezahvalnu titulu države koja ima najveći raskorak između antikorupcijskih zakona “na papiru” i njihove stvarne primjene. Ovo su rezultati opsežnog istraživanja neprofitne organizacije Global Integrity, koje otkriva da je BiH vješta u kreiranju zakona koji odgovaraju zahtjevima stranih donatora, ali ih propušta provoditi.
"BiH je jedna od zemalja u koju se usmjerava najviše međunarodne donatorske pomoći. Ali njezine vlasti su se ispraksirale u uspostavljanju institucija i donošenju zakona koji ispunjavaju zahtjeve inozemnih donatora, a u isto vrijeme, ti zakoni i institucije ne čine ništa da bi olakšali život običnih građana", navode iz Global Integrityja.
Izvršni direktor Global Integrityja Nathaniel Heller smatra kako usprkos ogromnim iznosima inozemne pomoći, uključujući i značajnu pomoć upućenu za poboljšanje uprave i borbu protiv korupcije, malo je primjera koji bi pokazali da je običan bh. građanin imao ikakve koristi.
Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH istaknuo je kako i ovo istraživanje pokazuje na što brojne nevladine organizacije u našoj zemlji upozoravaju već godinama.
"Kako nije bilo nikakvih konkretnih rezultata, jasno je da u BiH još uvijek ne postoji politička volja za rješavanje problema korupcije", tvrdi Blagovčanin.
Primjera radi, iako ured ombudsmana postoji na državnoj razini, on se u praksi doživljava kao nemoćna institucija koja rijetko postupa po žalbama građana. Istraživanje Global Integrityja upućuje na to da je jedan od najvećih problema nedostatak nadzora nad donacijama za predizborne kampanje u BiH.
"Visina iznosa koji se mogu donirati u predizbornim kampanjama je ograničena, a političke stranke i nezavisni kandidati imaju obvezu navesti svoje izvore financiranja. Međutim, revizije financijske dokumentacije o predizbornim donacijama nisu adekvatne zbog upitne kompetencije odjela za financijsku reviziju pri instituciji nadležnoj za praćenje izbora", smatraju u Global Integrityju.
"Najveći problem predstavlja provedba zakonskih odredaba. Uz to treba spomenuti kako BiH kasni i s definiranjem i donošenjem zakonskih okvira u odnosu na zemlje regije”, naglasio je Blagovčanin.
Iako već dugo vremena predstavnici raznih europskih integracija upozoravaju našu zemlju na ovu problematiku, te kako se ona pod hitno mora početi rješavati, gotovo ništa se ne radi.
Primjerice, u Hrvatskoj posljednjih mjeseci na površinu su isplivale brojne korupcijske afere, zbog kojih su puni hrvatski zatvori, a velike pomake po ovom pitanju uradila je i Srbija.
"Iz posljednjeg izvješća o stupnju korupcije naša zemlja se nalazi na posljednjem mjestu u ovom dijelu Europe, a taj podatak dovoljno govori sam za sebe", smatra Blagovčanin.
Nadalje, on navodi kako tijekom posljednjih godinu dana nije postignut gotovo nikakav napredak u provedbi zakona, ali ni u procesuiranju korupcije.
I iz Transparency Internationala BiH poseban problem vide u “muljanjima” s donatorskim sredstvima, jer do sada je bilo nekoliko komisija koje su trebale rasvijetliti trošenje ovih sredstvima, ali nisu niša uradile.
"Kako nije bilo nikakvih konkretnih rezultata, jasno je da u BiH još uvijek ne postoji politička volja za rješavanje problema korupcije", tvrdi Blagovčanin.
U ovom kontekstu važno je napomenuti kako je BiH poslije rata dobila po glavi stanovnika najviše donacija u povijesti, ali ogroman dio tih sredstava otišao je u privatne džepove. Prema svemu sudeći, značajnijih pomaka u borbi s razgranatom korupcijskom hobotnicom neće biti ni ove, izborne godine.
