Vijest da je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar prošle godine rođeno najviše djece u posljednjih deset godina svakako je lijepa i ohrabrujuća, ali, nažalost, ne može zasjeniti turobne činjenice o demografskom padu Bosne i Hercegovine.
Upozoravajući podaci
Iako ih treba uzeti sa zadrškom, podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH pokazuju kako je samo tijekom 2021. godine BiH napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola milijuna građana otišlo je iz BiH od 2013. godine. Neki drugi izvori iznose i veće brojke, ali, u svakom slučaju, očito je da svjedočimo kontinuiranom iseljavanju, a da, s druge strane, prirodni prirast također ne doprinosi popravljanju demografske slike. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom prvih devet mjeseci 2021. godine rođeno je 18.733 djece, što u odnosu na isto razdoblje 2020. godine pokazuje pad broja živorođenih za 3,33%. U prvih devet mjeseci 2021. godine umrlo je 35.108 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2020. godine pokazuje rast broja umrlih za više od četvrtine.
Procjene UN-a su da bi do 2070. godine u BiH moglo živjeti manje od 1,6 milijuna ljudi ako se nastave sadašnji trendovi smanjenja broja stanovnika. U poslijeratnom razdoblju iseljavanje iz BiH počelo je kada su hrvatskim državljanima iz BiH otvorene mogućnosti studiranja i zapošljavanja diljem Europe, dok su oni koji imaju samo državljanstvo BiH prije desetak godina masovnije počeli koristiti mogućnosti uspostavljenog bezviznog režima, ali i postupne liberalizacije tržišta radne snage u EU. Dakle, ako su prije dvadesetak godina uglavnom odlazili Hrvati, danas je očito da odlaze svi. Dostupni podaci pokazuju kako je uglavnom riječ o mladim i obrazovanim ljudima, nerijetko i cijelim obiteljima. Osim onih s fakultetskim diplomama, odlazi i medicinsko osoblje, zanatlije, vozači, sve one vrste radnika kojih nedostaje u EU. Tako se u BiH već osjete posljedice nedostatka radne snage, ponajviše u oblasti turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika, a u određenoj mjeri na mukama se našla i industrijska proizvodnja.
BiH za sada nema rješenje kako zaustaviti iseljavanje i stimulirati prirodni prirast. Aktualna politička situacija, ugrožena sigurnosna situacija te neizvjesna ekonomska i socijalna budućnost sigurno samo dodatno potiču iseljavanje. Stanje je takvo da se mladi ljudi sve rjeđe odlučuju i na politički i uopće javni angažman. Najjednostavnije rečeno, situacija u zemlji "ogadila" im je bilo kakvu vrstu društvenog aktivizma.
Demografski problem uočavaju sve političke opcije u zemlji, ali zajednički ništa na tomu da zaustave iseljavanje. Istina, različite razine vlasti pokreću projekte zapošljavanja ili subvencioniranja kreditiranja mladih prilikom kupnje stanova. Mnoge lokalne zajednice daju i financijske stimulacije mladima, a entitetske vlade poduzimaju određene mjere pronatalitetne politike. U drugim zemljama takve mjere daju bolje rezultate jer nema političkih specifičnosti kakve imamo u BiH. Sve to, ipak, nije dovoljno, sve dok se politička situacija ne stabilizira i bude jasno da BiH ima perspektivu kao funkcionalna i ekonomski prosperitetna zemlja.
Radna mjesta
Posljedice nastavka iseljavanja te istodobnog pada nataliteta u BiH vrlo su ozbiljne. Uz već spomenuti nedostatak radne snage, BiH će se suočiti s krizom mirovinskog i općenito poreznog sustava. Sve starije stanovništvo znači i veći broj umirovljenika za čije će mirovine trebati osigurati značajna sredstva.
Bez novih radnih mjesta doći će u pitanje i punjenje mirovinskog, zdravstvenog i svih drugih socijalnih fondova. BiH će također potpuno ostati bez sela i poljoprivredne proizvodnje, obrazovni sustav će biti dodatno reduciran, a zbog većeg udjela starijeg stanovništva zdravstveni sustav preopterećen.
