Bosna i Hercegovina je demografski najugroženija država regije, a razlika u broju rođenih 1990. godine u odnosu na 2022. govori o dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazi.
Do zabrinjavajućih podataka, po kojima su 1990. godine u našoj zemlji rođene 66.964, a 2022. tek 26.539 beba, došao je pravnik Miodrag Pantović, masterant na Demografskom odsjeku Geografskog fakulteta u Beogradu, koji je uradio i kartu BiH s visokim postotcima pada broja rođenih, na kojoj je najveći dio označen sumornom sivom ili tamnosivom bojom.
Ovaj podatak praktično znači da je u 2022. rođeno čak 40.425 beba manje nego 1990. godine.
Ovi podaci samo su ilustracija stanja koje je započeto migracijama iz 80-tih godina prošlog stoljeća, nastavljeno etničkim čišćenjem tijekom rata te potom mirnodopskim egzodusom stanovnika naše zemlje.
"Prema analizi Wittgenstein centra iz Beča, BiH će, uz Albaniju, u narednim desetljećima izgubiti najviše stanovnika. Postoje tri scenarija, od kojih najoptimističniji predviđa gubitak polovine stanovništva do 2060. u odnosu na 2010. godinu. Prema onom najnepovoljnijem, BiH će u narednih manje od četiri desetljeća ostati bez 73 posto ili tri četvrtine građana", kaže Pantović za
Tko je ugrožen
Njegov master rad vezan je za demografiju BiH, a tijekom istraživanja je potvrdio da je najveći problem BiH iseljavanje. Kaže da je više od polovine ljudi rođenih u BiH danas izvan domovine.
"Najugroženiji dijelovi su istočna Bosna i područje Bosanske i Cazinske krajine. USK, područje Hercegbosanske županije, odatle prema istoku, ali i dio koji ide prema središnjoj Bosni te Posavina.
To su dijelovi koji su skoro prazni i vrlo je teško tu stanje popraviti. Posljednjih godina velike su migracije i iz Tuzlanskog kantona, pa osim većih centara", Sarajevo, Banja Luka, nešto Mostar i Bijeljina, ostatak države je u vrlo lošoj situaciji - ističe Pantović.
Opustjeli krajevi
Suglasan je s ocjenom da su borba za imovinu BiH, crtanja novih granica ili prijetnje novim sukobima besmisleni, jer je BiH u situaciji da nema tko da ratuje. Prestari smo i malobrojni za takve avanture.
"Vi imate neku retoriku koja pominje konflikt i rat, ali od toga nema ništa jer to su opustjeli krajevi. Pitanje je i kome će to sve ostati", kaže Miodrag Pantović.
