U povrtlarstvu juga Hercegovine sezona je u punom jeku, sadi se u plastenicima i na otvorenom. Nakon ranog krumpira koji je uglavnom posađen u drugoj polovini siječnja, u plastenicima se trenutačno sade ostale rane povrtlarske kulture - krastavci, rajčice, paprike...
Na otvorenom od Vojnića u ljubuškom kraju do Maslina kod Stoca i zaleđa Neuma sadi se rani krumpir. Vremenske prilike povrtlarima nisu baš sklone jer je posljednjih dana vrijeme bilo promjenjivo - kiša, sunce, bura, pa se sadi, narodski kazano, "između kapi". Za čapljinski kraj posebice je značajna sadnja u zatvorenim prostorima.
Prema procjenama, pod plastenicima je površina od oko 70 hektara, što je daleko najviše u BiH. Usto, Čapljinci su prvi počeli saditi krumpir u plastenicima, što se kasnije prenijelo i na okolne sredine - Ljubuški, Stolac i Neum. Dugo se držalo da je sadnja krumpira u plastenicima neisplativ posao pa se u Hercegovini, a ne samo u Bosni, tržio najprije francuski, a zatim i egipatski krumpir.
Francuski je bio skuplji od domaćeg, dok se egipatski, zbog kvalitete vode, ne može mjeriti s domaćim. No, vremena se mijenjaju pa kako je zarada na drugim kulturama opadala, tako su se povrtlari doline Neretve, a zatim i okolnih područja, okretali sadnji krumpira u zatvorenom. Posljednjih godina sadnja ranih sorti krumpira u plastenicima na području Ljubuškog u snažnom je uzletu.
Podsjećamo, prošle godine rani krumpiri iz plastenika plasirali su se bez većih problema po prosječnoj cijeni od oko 1,5 KM. S obzirom na enormni skok cijena repromaterijala, u prvom redu mineralnih gnojiva, nezahvalno je prognozirati hoće li se rast proizvodnje iz prethodnih godina nastaviti.
Cijena sjemenskog krumpira u odnosu na mineralna gnojiva koja su skuplja i do 300 posto nije se značajnije promijenila i kreće se od 1,4 do 2,3 KM za kilogram. Cijena sjemenskog krumpira ovisi o vrsti i veličini gomolja, krupniji gomolj, niža cijena.
