Iseljeništvo BiH lani je odriješilo vreću, što potvrđuje podatak da je na osnovu novčanih doznaka u zemlju stiglo nešto više od tri milijarde maraka, a to je za oko pola milijarde više nego godinu ranije.
Prema podacima Središnje banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka.
Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju
- naveli su u Središnjoj banci BiH.
Dodali su kako je po osnovu mirovina iz inozemstva u zemlju stiglo nešto više od milijardu maraka.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada se počinju posupno oporavljati.
Raniji podaci Središnje banke BiH pokazuju kako je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. godine uspjela dostići razinu iz 2007, odnosno iseljeništvo je tada poslalo 2,51 milijardu maraka. Godine 2019. stiglo je rekordnih 2,95 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka.
Član Udruge ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je kako su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskoj bilanci BiH.
Sa velikom sigurnošću možemo računati na taj novac iz inozemstva. Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili već su nam to poslali naši ljudi iz inozemstva. Taj postotak je još i veći ako na njega dodamo iznos koji naši ljudi iz inozemstva troše ovdje kada dolaze periodično tokom godine
- kazao je Đogo.
Naglasio je da rast novčanih doznaka iz inozemstva nije nešto s čime bi se trebali hvaliti.
Praktično doznake u BiH služe da prepolovimo trgovinski deficit, koji bi bez doznaka i investicija iz inozemstva iznosio 7,5 milijardi maraka
- upozorio je Đogo.
