Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uvodi novi pravilnik o utvrđivanju dopuštenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihova ispitivanja po kojem će se određivati četiri kategorije - klase o čistoći poljoprivrednog zemljišta.
Osim što je, prema novom pravilniku koji je na javnoj raspravi, bitno, u skladu s propisima EU-a smanjiti unos pesticida i teških metala u poljoprivredno zemljište, kao i drugih anorganskih spojeva, u praksi će se određivati četiri klase - kategorije u ovisnosti o stupnju onečišćenosti.
Mogućnosti proizvodnje
U prvoj klasi čistim zemljištem proglasit će se ono koje po prisutnosti pesticida, anorganskih spojeva i teških metala u poljoprivrednom zemljištu ne prelazi granicu onečišćenja od 25 posto.
Druga klasa je blago onečišćeno zemljište po zagađenosti navedenim spojevima, a takvim će biti proglašeno ono zemljište koje ima onečišćenje od 25 do 50 posto.
Treća klasa je srednje onečišćeno zemljište - od 50 do 100 posto, a četvrta onečišćeno zemljište iznad 100 posto.
Ovisno o utvrđenoj klasi onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta teškim metalima i ostalim anorganskim spojevima, preporučuju se sljedeće mjere. Za prvu klasu nije potrebna dodatna mjera, druga i treća klasa trebaju povećati preventivne mjere za sprečavanje unosa teških metala poštivanjem načela dobre poljoprivredne prakse. U četvrtoj klasi potrebno je utvrditi podrijetlo onečišćenja (prirodno ili djelovanjem čovjeka), provesti dodatna istraživanja i na temelju dobivenih rezultata predložiti potrebne mjere (izvršiti mjere sanacije, remedijacije, rekultivacije i preporučiti biljne vrste za uzgoj). Cijeli set novih zakonskih mjera trebao bi ići na ruku povećanju površina zasađenih organskim proizvodima. Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, organska proizvodnja u FBiH daleko je od očekivanih projekcija politike za udio u ukupno obrađenim površinama i iznosi manje od 0,1 posto.
Ozbiljnija proizvodnja moguća je samo ako se proizvođači organskih proizvoda bolje organiziraju u zajedničkom nastupu na domaćem i međunarodnom tržištu gdje postoji veća potražnja za ovim vrstama poljoprivrednih proizvoda. Organska proizvodnja svoju dodatnu vrijednost mora valorizirati prvenstveno na tržištu, a ne zbog povećane podrške dohotku i kroz nju.
U cilju povećanja tržišne potrošnje, fokus politika podrške priznatim organizacijama organskih proizvođača bit će podrška zajedničkim aktivnostima na finalizaciji organske proizvodnje u formalnim kanalima trgovine, unapređenju marketinga organskih proizvoda u zemlji i inozemstvu te podizanju svijesti javnosti o organskim proizvodima.
Svijest proizvođača
Organska proizvodnja u sljedećem strateškom razdoblju trebala bi biti jedno od područja Sustava znanja i inovacija (AKIS-a) kojim će se povećati svijest proizvođača o dostupnosti dopuštenih sredstava za upotrebu u organskoj poljoprivredi, zatim kroz istraživanje potencijala prirodnih resursa ili zaštićenih područja za organsku poljoprivrednu proizvodnju u FBiH.
Put koji organsku proizvodnju, posebno u ruralnim područjima entiteta, podiže na višu proizvodnu razinu jest zadrugarstvo i udruživanje obiteljskih farmi na lokalnim područjima u cilju povećanja količine organskog proizvoda, edukacije potrošača, ostvarivanja konkurentnosti, standardizacije kvalitete, brendiranje proizvoda i konačno izlazak na domaće i međunarodno tržište - stoji u strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za razdoblje od 2021. do 2027.
