Izgradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana na području Federacije BiH, zahvaljujući novom Zakonu o električnoj energiji FBiH, ubuduće će biti jednostavnija.
Naime, primjena spomenutog zakona, koji je Vlada Federacije BiH nedavno na jednoj od svojih sjednica usvojila u formi nacrta kao jedan od važnih ciljeva, pojednostavljuje administrativne postupke za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana te uvođenje novih kategorija sudionika i djelatnosti na tržištu električne energije (aktivni kupci, agregatori, energetske zajednice, operatori skladišta). Također, kao jedan od važnijih razloga donošenju novog zakona je usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i Energetske zajednice, unaprjeđenje pravnog okvira u sektoru električne energije i sustava kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Novi zakon definira i elektroenergetsku politiku i planiranje, elektroenergetske djelatnosti i dozvole za njihovo obavljanje te reguliranje elektroenergetske djelatnosti.
Kako su naveli iz Vlade Federacije BiH, zakonom koji je upućen u parlamentarnu proceduru obuhvaćeni su i proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, zatim distribucija, opskrba i trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost opskrbe, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje te kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uređivanje sektora električne energije u FBiH.
Važno je istaći kako primjena ovog zakona stanovnicima FBiH osigurava sigurnu i redovitu opskrbu električnom energijom. Naime, u cilju ostvarivanja općeg interesa, elektroenergetski subjekti obvezni su prvenstveno osigurati dovoljne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana ovog bh. entiteta te poslovanje i razvoj gospodarskih i drugih subjekata, zadovoljavajući pritom kriterije ekonomičnosti isporuke.
Nacrtom zakona propisano je da Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, do kraja listopada tekuće godine donosi godišnju i trogodišnju bilancu električne energije. Tim dokumentima planirani su ukupna proizvodnja i potrošnja te način opskrbe električnom energijom, struktura proizvodnje i potrošnje, kao viškovi ili nedostajuće količine električne energije
- navodi se u obrazloženju zakona.
Također, elektroenergetskom subjektu može se, ako je to u općem ekonomskom interesu, nametnuti obveza javne usluge po reguliranim uvjetima koja se može odnositi na sigurnost, uključujući sigurnost opskrbe, redovitost, kvalitetu i cijenu opskrbe te zaštitu okoliša, uključujući energetsku učinkovitost, upotrebu energije iz obnovljivih izvora i zaštitu okoliša.
Inače, postojeći Zakon o električnoj energiji u FBiH na snazi je od 2013. godine. Njegova primjena dala je značajan doprinos razvoju sektora električne energije, međutim, nakon njegova donošenja, Bosna i Hercegovina se, kao članica Energetske zajednice, obvezala provesti niz propisa iz pravnog okvira EU-a i tako nastaviti proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije prema čistoj energiji, zbog čega je bilo nužno donijeti novi zakon.
Bosna i Hercegovina trenutačno najveći dio potreba za električnom energijom zadovoljava iz tzv. prljavih izvora energije. Domaća potrošnja električne energije pokriva se s 50% iz ugljena, a 46% iz hidroelektrana. Na solarne izvore otpada tek 0,4%, a na vjetroelektrane 3,5%. Potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije je velik, međutim, tek treba biti iskorišten.
