Cijene goriva u BiH u petak su blago opale u odnosu na početak tjedna pa je litra dizela koštala od 3,41 do 3,66 KM, a benzina od 3,31 do 3,56 KM.
Ali pad za nekoliko feninga čini se nedovoljnim, a cijene goriva kao da su zakovane, unatoč činjenici da je barel nafte na burzi prošlog tjedna koštao 96,80 dolara.
S približno istim cijenama barela nafte prije tri godine vozači u BiH su litru goriva plaćali između 2,26 i 2,36 KM.
Iako se na prvi pogled čini kako nešto na bh. tržištu ne štima, gdje se rast cijena na burzama osjeti odmah, dok se na pojeftinjenje mora čekati, u međuvremenu se, osim jačanja dolara, puno toga promijenilo.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojašnjava kako je u razdoblju pandemije koronavirusa u Europi značajno smanjena potražnja, ljudi su se manje vozili, radili su od kuće, pa je to dovelo do gašenja oko 20 rafinerija.
S druge strane, rafinerijski kapaciteti Ukrajine i Rusije ispali su iz igre, jer Europa više neće tamo kupovati gorivo. Sada je situacija da one rafinerije koje rade imaju više posla nego kapaciteta, pa dižu cijenu koliko mogu i hoće
, pojašnjava Pavlović jedan od uzroka.
Dodaje kako su troškovi prerade sirove nafte s 5-6 dolara za tonu benzina i 7-8 dolara za tonu nafte porasli na 46 odnosno 53 dolara.
Odnos između dolara i eura je poremećen, dolar je došao na razinu eura, pa će za taj iznos rasti i cijene koje se računaju u dolarima
, dodaje Pavlović.
Rast cijena utječe na smanjenje potrošnje, a time i zarade domaćih distributera, dok su troškovi poslovanja značajno viši jer je sve poskupjelo, tako da Pavlović očekuje kako će brojni morati promijeniti režim rada.
U prvom trenutku vjerujem da će ići na prestanak rada noću, kad je mala frekvencija automobila, osim na tranzitnim cestama. Smanjenje potrošnje će prodavače namalo tjerati na zakonom definiranu maržu kako bi održali dinamiku rada
, ističe Pavlović.
