U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom obilježen je 21. ožujak, Dan djece s Downovim sindromom. Sudjelovao je velik broj posjetitelja, djece s posebnim potrebama i njihovih roditelja, učenika, prosvjetnih djelatnika, dužnosnika u vlasti, građana... Učenici ljubuških osnovnih škola Marka Marulića i Tina Ujevića, koje imaju odjele za djecu s posebnim potrebama, izveli su prigodni program, a njima se pridružila i učenica Petra Markota iz OŠ Ivane Brlić Mažuranić, koja se predstavila svojim sastavom Moj heroj mira, koji je posvetila svome bratu.
Skupu se obratila dr. Nada Dodig, predsjednica udruge roditelja s posebnim potrebama Duga iz Ljubuškog, i objasnila zašto je baš 21. ožujak, prvi dan proljeća, izabran za Dan djece s Downovim sindromom. Podsjetila je da je engleski liječnik dr. John Langdon Down, prvi opisao taj zdravstveni nedostatak, sindrom, na svome djetetu 1866. godine, no nije otkrio kako i zašto do njega dolazi. To je istražio francuski genetičar Jerome Lejeune 1957. godine i zaključio da osobe s Downovim sindromom na 21. paru umjesto dva, imaju tri kromosoma (trisomia 21).
- Otuda ideja da se 21. ožujak proglasi Danom djece s Downovim sindromom. Dakle, Jerome Lejeune je otkrio kako dolazi do Downova sindroma, no nije odgovorio zašto, a to ne znamo ni mi danas. Imamo teorije, imamo statističke podatke. U ukupnoj populaciji na 650 poroda rađa se jedno dijete s Downovim sindromom, jedno dijete na 400 poroda rađaju žene iznad 35. godine života, jedan porod s Downovim sindromom na 100 poroda je zabilježen kod žena iznad 40 godina, jedan prema 35 je podatak za žene majke iznad 45 godina. No, potrebno je reći da se 70 posto djece s Downovim sindromom rađa od majki mlađih od 35 godina. Važno je napomenuti da Downov sindrom uglavnom nije nasljedan, djeca s Downovim sindromom rađaju se u svim narodima, rasama i staležima, mogu se roditi u svakoj obitelji bez obzira na zdravlje roditelja, način života i imovno stanje - rekla je dr. Nada Dodig. Dr. Dodig je posebno naglasila: - Djeca s posebnim potrebama su posebna u svakom pogledu. Ne zato što su im potrebne posebne potrebe nego zato što smo im posebno mi potrebni.
Mirjana Pavlović, socijalna djelatnica u Centru za socijalni rad u Ljubuškom, je istaknula da na području Općine Ljubuški ima 85 djece i mladih s poteškoćama u razvoju, od toga 45 djece do 18 godina i 40 starijih. Među njima je 14 osoba s Downovim sindromom. Od tog broja tek je polovica kategorizirana od strane stručnog povjerenstva pri Centru za socijalni rad u Mostaru (Ljubuški nema povjerenstvo), ostalu djecu treba uputiti na kategorizaciju, a većinu kategorizirane na dekategorizaciju. Od ukupnog broja djece i mladih s poteškoćama u razvoju na području Općine Ljubuški, 17 je završilo samo osnovnu školu, 12 srednju specijalnu školu, sedmero pohađa redovitu osnovnu školu, 12 pohađa osnovnu školu po prilagođenom programu, jedno pohađa zaštitnu radionicu u Mostaru i jedno je na studiju. Ostali nisu obuhvaćeni sustavom obrazovanja. Šest osoba s poteškoćama u razvoju nalazi se na trajnom smještaju u socijalno medicinskoj ustanovi, rekla je Mirjana Pavlović.
