Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Održan okrugli stol "Arheološko naslijeđe Hercegovine"

ljubuski.info

Ravlića pećina jedno je od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u ovom dijelu Europe, rekao je Tino Tomas sa Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (SUM).

Debljina njenih kulturnih depozita iznosi preko tri metra, tako da nam daje i neke ključne podatke u rješavanju problematike prapovijesne istočnojadranskog prostora. Konkretno, radi se o vremenu ranog neolitika, dakle starost negdje oko 6.000 godina prije Krista, zatim kasnog neolitika, eneolitika, razvijenog eneolitika i ranog brončanog doba, naveo je.

Istraživanje, prezentacija i promocija

Naime, Tomas je na okruglom stolu "Arheološko naslijeđe Hercegovine - istraživanje, prezentacija i promocija", održanom u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, predstavnici muzejskih ustanova s područja Hercegovine i mostarskog Filozofskog fakulteta, predstavio istraživačke aktivnosti tog studija.

Pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologiju Jasmin Branković ocijenio je kako je prostor Hercegovine u domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti odavno poznat po neprocjenjivo vrijednim arheološkim nalazima iz različitih razdoblja ljudske povijesti.
Potrebno je znanosti i struci otvoriti put kako bi pokušali doći do odgovora na mnoštvo pitanja koja, za sada, u mnogim slučajevima imaju uporište samo na teorijama. Dakle, potrebno je omogućiti njihovu daljnju stručnu i znanstvenu obradu i prezentaciju u javnosti, ali i nastavak sistematskih arheoloških istraživanja ovog područja, te korištenje rezultata u kulturne, obrazovne i znanstvene svrhe, naglasio je Branković.

Kazao je kako je priča o arheologiji jedna od rijetkih uspješnih priča u BiH.

Daleko od potrebnog

Mi kao ministarstvo već godinama pokušavamo, onoliko koliko je u našoj moći, pružiti podršku arheološkim istraživanjima i publiciranju radova koji nastanu na tim istraživanjima, međutim to je daleko od onoga što je dovoljno i potrebno. Uvijek treba dodatno uvažiti da arheologija, pored njenog znanstvenog i obrazovnog značaja, ima i onaj razvojni moment i omogućava razvoj turističke ponude, kulturnog turizma i drugih različitih vidova prezentacije našeg kulturnog bogatstva, koje je inače na područje cijele BiH, ali posebno Hercegovine nemjerljivo. Bilo koja struktura i nivo u ovoj državi mora naći načina da značajnije podrži rad ustanova koji se bave arheologijom na bilo koji način, istaknuo je Branković.

Podsjetio je da Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti izdvaja značajna sredstva za oblast znanosti i istraživanja, pa tako i za projekte u oblasti arheologije i arheoloških istraživanja u Federaciji BiH.
Bogati nalazi

Ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko približila je arheološka istraživanja na Livanjskom polju u organizaciji tog muzeja, ali i ona istraživanja koja su provedena ranije, prije osnutka tog muzeja.
Arheološka istraživanja na Rešetarici, groblju sv. Ive, Lištanima, Lipi, Rapovinama, Prispu i njihovi bogati nalazi pokazuju kontinuitet života na Livanjskom polju od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Bogati nalazi s ovih lokaliteta, od delmatskih nalaza, preko antike, ranog kršćanstva, pa do ostatka starohrvatskih crkava i prvog Franjevačkog samostana u Livnu, danas su predstavljeni u stalnom arheološkom postavu Muzeja. Mnogi od njih su obrađeni od naše muzejske savjetnice Marije Marić Baković koja vodi aktualno istraživanje Bistričkog grada - starog grada u Livnu, navela je Džeko.

Tomas je pak rekao kako arheološko naslijeđe o kojem su danas pričali predstavlja onaj naš fizički dio identiteta bez kojeg mi danas ne bismo bili to što jesmo i zato je potrebno voditi brigu o njemu, te ga koristiti na siguran i održiv način.

Istraživačke aktivnosti Studija su zaista brojne, istraživanja su se najviše koncipirala preko terenske nastave, tako da smo s prostora Hercegovine u svoja istraživanja do sada uspjeli uklopili ukupno 12 nalazišta. Konkretno, radili smo Ravlića pećinu, Crkvinu i Raguževu njivu u Rivinama kod Stoca, istraživali smo na antičkom vojnom logoru u Gračinama kod Humca, zatim na Gradini u Tomislavgradu, te brojnim drugim nalazištima, kazao je Tomas.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari