Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Seksističke predrasude duboko ukorijenjene

ljubuski.info

Nije bilo nikakva napretka u zadnjih deset godina u smanjenju seksističkih predrasuda koje su se "ukorijenile" u društvu unatoč kampanjama za promicanje ženskih prava poput MeToo, izrazio je žaljenje UN.

I kod muškaraca i kod žena, društvene norme utemeljene na spolnim stereotipima u velikoj su mjeri raširene diljem svijeta: gotovo 90 posto stanovništva ima barem jednu seksističku predrasudu od sedam koje je istraživao UN-ov Program za razvoj (UNDP).

Rašireni stereotipi

Ti su stereotipi rašireni među muškarcima i među ženama, što navodi na zaključak da su čvrsto ukorijenjene i u sličnoj mjeri utječu na muškarce i na žene, navodi se u izvješću.

UNDP je, koristeći se podatcima World Values Surveyja, međunarodnog projekta o promjeni vrijednosti i vjerovanja u svijetu kojim je obuhvaćeno 80 zemalja s 85 posto svjetskog stanovništva, aktualizirao svoj indeks društvenih normi o spolu koji uključuje političku i gospodarsku dimenziju a tiču se školovanja i fizičkog integriteta.

Taj indeks ne pokazuje nikakvo poboljšanje predrasuda prema ženama u zadnjih deset godina, unatoč velikim svjetskim i nacionalnim kampanjama za ženska prava, poput MeToo, ističe UNDP.

Primjerice, gotovo polovina svjetskog stanovništva (49 posto) i dalje misli da su muškarci bolji politički vođe od žena, a samo 27 posto misli da je za demokraciju važno da žene imaju ista prava kao muškarci.

Gotovo polovina stanovništva (46 posto) smatra kako muškarci imaju veće pravo na rad i gotovo isto toliko (43 posto) da su muškarci bolji direktori poduzeća.

Zapreka za žene

Četvrtina stanovništva ocjenjuje kako je u redu da muškarac tuče svoju ženu, a 28 posto da je fakultetska diploma važnija za muškarce.

Takvi stereotipi su "zapreka" za žene i dovode do povrede njihovih prava.
Ne budemo li suzbijali takve društvene norme, nećemo ostvariti ravnopravnost muškaraca i žena i ciljeve održivog razvoja, upozorava se u izvješću.

Ta se stagnacija stereotipa zapravo događa u prilikama nazadovanja ljudskog razvoja općenito, a vezana je uz pandemiju covida-19.
Društvene norme koje ograničavaju ženska prava štetne su za društvo u cjelini jer koče napredak ljudskog razvoja, komentirao je u priopćenju Pedro Conceicao, direktor UNDP-ova Ureda za praćenje ljudskog razvoja.

Svi ćemo biti na dobitku budu li zajamčeni sloboda i prava žena, istaknuo je.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari