Pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja 'zarobljen sustav' koji je pod kontrolom političkih centara moći, o čemu najizravnije svjedoči odsustvo procesuiranja visoke korupcije i/ili predmeta koji se odnose na nositelje političke vlasti. Istovremeno, 'Indeks transparentnosti pravosuđa' svjedoči o visokom stupnju zatvorenosti pravosudnih institucija i nedostatku proaktivnog odnosa s medijima kao ključnim kanalima komunikacije s građanima.
Istaknuto je to uoči konferencije "Pravosuđe u BiH – stanje i perspektive", koja se danas održala u Sarajevu u organizaciji Transparency Internationala u BiH (TIBiH) i Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRNBiH), uz financijsku podršku Europske unije (EU).
Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala
Šef Odjela za vladavinu prava u Izaslanstvu Europske unije u Bosni i Hercegovini i EUSR-a Alfredo Strippoli izjavio je tim povodom kako je neovisno, profesionalno, učinkovito i odgovorno pravosuđe, ključno za funkcioniranje vladavine prava u interesu svih građana BiH.
U Mišljenju Europske komisije o aplikaciji BiH za članstvo, vladavina prava je stavljena u središte prioritetnih reformi
– istaknuo je Strippoli, pozivajući tijela vlasti u BiH da se dodatno angažiraju na provedbi nužnih reformi koje podrazumjeva kandidatski status za članstvo u EU, a naročito u oblasti vladavine zakona.
Ocijenio je kako je krajnje vrijeme da tijela vlasti u BiH 'zasuču rukave' i odlučno se angažiraju u procesu reforme pravosuđa.
Među prioritete u tom kontekstu uvrstio je - donošenje zakona o sudovima BiH, izmjena i dopuna, odnosno novog zakona o VSTV-u BiH, u skladu s europskim standardima. Strippoli je posebno istaknuo imperativ - intenziviranja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Strippoli je, istovremeno, upozorio kako je broj osuđujućih pravomoćnih presuda visoke korupcije alarmantno nizak, a što, kako primjećuje, uz pravne propuste prati izuzetno blaga kaznena politika.
Predsjednik Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin podsjetio je kako ova udruga već duže razdoblje upozorava na pogoršavanje stanja u pogledu sveprisutne korupcije u BiH, te na svojevrsnu 'zarobljenost pravosuđa' koje se nalazi pod snažnim političkim utjecajem.
Mišljenja je kako upravo unaprijeđenje stanja u pravosuđu, a prije svega integriteta pravosudnog sustava, predstavlja ključni korak za stvaranje pretpostavki za borbu protiv korupcije.
Informacije se ne dostavljaju
Blagovčanin je ocijenio kako netranstaprentnost pravosudnih institucija u BiH, također, predstavlja ozbiljan problem, podsjećajući da se TIBiH u radu suočava sa sustavnim opstrukcijama na planu (ne)dopuštanja pristupa informacijama, a u kojem kontekstu kao posebno negativan primjer istakao Tužiteljstvo BiH, a što i nadalje srozava povjerenje u rad i kredibilitet pravosuđa.
Informacije o presigniranim predmetima nisu dostavljene na zahtjev TIBiH, a svjedoci smo da je u prethodnom periodu upravo pitanje presigniranja bilo sporno i da su vođeni disciplinski postupci protiv prethodnog glavnog tužioca zbog takvih praksi
– kazao je Blagovčanin u prilog prethodnoj tvrdnji.
Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić novinarima je kazao kako konferencija, posvećena stanju i perspektivama pravosuđa u BiH, dolazi na kraju dvogodišnjeg projekta koji su implementirali TIBiH i BIRNBiH, a u sklopu kojeg je kreirana data-baza 'Indeks transparentnosti pravosuđa'.
Mapirali smo sve sudove i tužilaštva u BiH i napravili metodologiju po kojoj ćemo testirati i rangirati koja su tužilaštva i sudovi najotvoreniji, odnosno najzatvoreniji
" – pojasnio je.
Dodao je kako se u tom pogledu testiraju četiri parametra – broj objava na službenim stranicama pravosudnih institucija i kako odgovaraju na upite medija, te upite po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, odnosno kako odgovaraju građanima kada traže bilo koju vrstu informacije.
90 posto tužiteljstva na webu nema nikakve informacije
Rezultati su poražavajući, a naši podaci govore o tome da 90 posto tužiteljstva u BiH na svojim Internet stranicama nemaju nikakvih informacija o krivičnim predmetima. Pola sudova, odnosno njih 50 posto je potpuno ignoriralo medijske upite, a 42 posto svih sudova i tužilaštava prekršilo je zakonski rok od 15 dana da odgovori na upit po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Istovremeno, 55 posto sudova u BiH ne objavljuje informacije o prvostupanjskim presudama
– precizirao je Džidić.
Na konferenciji će, kako je najavljeno, biti predstavljena online platforma pod nazivom 'Indeks pravosuđa', koja sadrži rezultate indeksa transparentnosti sudova i tužiteljstva u Bosni i Hercegovini, te informacije o predmetima korupcije i organiziranog kriminala, kao i informacije o disciplinskim postupcima koji su predmet monitoringa TIBiH i BIRN-a u okviru projekta "Unaprjeđenje odgovornosti kroz jačanje mreža civilnog društva – SANCUS".
Nakon prezentacije online platforme uslijedit će poseban panel posvećen izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine.
Panelisti će, zajedno s ostalim sudionicima, dati osvrt na izmjene i dopuna Zakona o VSTV koje su usvojene na Vijeću ministara BiH, te analizirati razinu ispunjenosti preporuka međunarodnih i domaćih stručnjaka, uključujući mišljenje Venecijanske komisije, kao i preporuke organizacija civilnog društva.
Sudionici konferencije su predstavnici pravosudnih institucija sa svih razina u BiH, predstavnici međunarodne zajednice i međunarodnih institucija u BiH, te organizacija civilnog društva i medija.
