Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je od početka 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna kaznena djela, od čega je više od polovice podignuto u prosincu. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema priopćenjima najvišeg tužiteljstva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.
Tužiteljstvo je tek u prosincu zbog koruptivnih kaznenih djela podiglo optužnicu protiv premijera i ministra u Vladi Federacije BiH, sadašnjeg i bivšeg ministra sigurnosti BiH, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije te sudionika afere "Potkivanje".
Ostale optužnice Tužiteljstva podignute su protiv nogometnih sudaca u Prvoj ligi Federacije, graničnih policajaca i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, kao i državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao dar od 150 KM kako bi olakšao putničku kontrolu svom poznaniku.
Ove godine Tužiteljstvo BiH podiglo je jednu optužnicu više, ali protiv manje osoba za korupciju nego 2019. godine kada je podignuto ukupno 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih kaznenih djela. Najviše optuženih su bili carinici Uprave za neizravno oporezivanje (UNO). Po jedna optužnica odnosila se na pripadnika SIPA-e i Oružanih snaga, a optužen je i bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić, njegov voditelj ureda te pomoćnik ministra.
Pravni stručnjaci smatraju kako se na državnoj razini ne procesuira korupcija koja se odnosi na privatizacije i koja je ušla u sustav obrazovanja, školstva, zdravstva te da Tužiteljstvo BiH svoje resurse fokusira na laganije predmete koje je lako dokazati.
Rad Tužiteljstva BiH na koruptivnim predmetima odvjetnik Ragib Hadžić ocjenjuje kao "kap od kapi u moru" te smatra kako se radi o selektivnom pristupu podizanja optužnica i da tužitelji koji su zaduženi za predmete korupcije ne pokazuju vlastitu inicijativu u pokretanju istraga.
To je zamazivanje očiju javnosti da se stekne utisak da oni nešto rade i zato grebu po površini, nađu nešto malo 'žrtvenih jagnjadi' i onda bombastično najave da je podignuta optužnica protiv carinika ili graničnog policajca što je primio 20 ili 50 maraka. To bi bilo smiješno da nije žalosno
, naglašava Hadžić.
Profesor prava Goran Šimić kaže kako je važno pratiti odnos broja tužitelja i optužnica za korupciju na državnoj razini.
Mi građani debelo plaćamo tužitelje Tužiteljstva BiH, a rezultat toga je da tužitelj tijekom godine ne podigne nijednu optužnicu za korupciju ili ne donese nijednu tužiteljsku odluku. Tužitelj ne radi za sebe, ne radi u svom vlastitom, već u interesu građana BiH koji ga plaćaju. Stječe se utisak kako tužitelji ne žele biti nezavisni, oni žele biti nedodirljivi i to je problem. Ako nema rezultata, hoću kao građanin vršiti pritisak na tužitelja da radi svoj posao
, naglašava Šimić.
Kvaliteta optužnica, prema njegovim riječima, treba gledati po presudama koje donosi Sud BiH jer je od broja optužnica koje podigne Tužiteljstvo važnije koliko će ih završiti pravosnažnom osuđujućom presudom.
Niska stopa osuđujućih presuda
Sud BiH je od početka 2020. godine za koruptivna djela izrekao presude u sedam predmeta, od kojih je pet pravomoćno, među kojima su i četiri donesene po sporazumu o priznanju krivnje. Pravomoćno je osuđeno sedam osoba na ukupno sedam godina i pet mjeseci zatvora te oko 33.000 KM novčane kazne, dok je oduzeta imovinska korist u iznosu većem od 2.200 eura. Među osuđenima su carinici UIO-a i granični policajci koji su se teretili za primanje dara i druga koruptivna djela.
Državni sud je u 2020. godini prvostupanjskom presudom osudio tužitelja Tužiteljstva BiH Božu Mihajlovića na pet godina zatvora zbog nesavjesnog rada u službi, ali je Žalbeno vijeće nedavno ukinulo ovu presudu i odlučilo predmet prenijeti Općinskom sudu u Sarajevu.
U Misiji OSCE-a u BiH kažu kako su u svom najnovijem izvještaću, utemeljenom na sustavnom praćenju procesuiranja predmeta korupcije pred pravosuđem u BiH, pod nazivom "Sindrom nekažnjivosti", utvrdili pad broja novih optužnica u predmetima visoke i korupcije srednje razine, koje su tužiteljstva u BiH podigla u 2019. godini.
Osim manjeg broja optužnica, ovo izvješće navodi kako je općenito pala stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije u sudovima u cijeloj BiH.
Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednje razine u BiH izaziva ozbiljnu zabrinutost, pogotovo kada se poredi sa stopom u predmetima korupcije uopće, koja je u ovom razdoblju bila relativno visoka i stabilna
, stoji u izvješću.
U Izaslanstvu Europske unije u BiH pozivaju kako je krajnje vrijeme za provođenje preporuke iz izvješća stručnjaka koje se odnose na temeljitu reviziju neuspjelih predmeta radi utvrđivanja sustavnih problema i izradu akcijskog plana za popravljanje stanja uz stroge vremenske rokove.
U izvješću se, između ostalog, navodi kako su istrage u predmetima korupcije, u pravilu, ograničenog obuhvata, a povrat ili oduzimanje nezakonitog bogatstva stečenog djelima korupcije i povezanim djelima nije odgovarajući.
Kao što je navedeno u Izvješću Europske komisije o BiH za 2020. godinu, napori na postizanju rezultata u proaktivnim istragama, kaznenom gonjenju i pravomoćnim presudama za korupciju su i dalje nedovoljni. Naročito je nedovoljan napredak u predmetima na visokoj razini, koji je potrebno ozbiljno pojačati
, kazali su iz Izaslanstva EU u BiH.
Na državnoj razini se procesuiraju sitniji slučajevi korupcije dok bi bilo potrebno, u ovim predmetima, trajno oduzeti značajnu imovinsku korist za što su potrebne pravomoćne presude u većim predmetima
, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) u BiH.
U prethodnom razdoblju smo vidjeli predmete koji se odnose na sitnu korupciju zaposlenih u institucijama BiH kojim se Tužiteljstvo pohvalilo, dok su ostali predmeti mahom birani na osnovu političkih odnosa i obračuna, te se službenici na višim razinama procesuiraju samo ako se procijeni kako je to politički podobno ili ukoliko se sa nekim treba obračunati, i već godinama je izrazito vidljiv selektivan pristup
, kaže Korajlić.
Optužnice i istrage prečesto se podudaraju s objavljivanjem negativnih izvješća o pravosuđu, obilježavanjem međunarodnih dana borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala ili velikim aferama koje otkrije istraživačko novinarstvo
, smatra Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo.
U konačnici, rezultati takvih aktivnosti su porazni, jer rezultata u procesuiranju takozvanog krupnog kriminala i korupcije odnosno visokih dužnosnika nažalost nema i sudska statistika bilježi revnosno procesuiranje 'malih' ljudi, odnosno slučajeva primanja mita na graničnim prijelazima i tijekom carinskih procedura
, pojašnjava Miraščija.
Podizanje optužnica u prosincu
Javnost nikako ne vidi rezultate borbe protiv visoke korupcije
, smatra Stefan Blagić iz organizacije "Restart Srpska", jer pravosuđe nema snagu da se sa njom obračuna, pogotovo sa političkom korupcijom.
Ako se gledaju službena izvješća Tužiteljstva, izgleda kako u BiH cvjeta med i mlijeko, da je sve super, da korupcije gotovo i nema. A znamo da je realnost potpuno drugačija i moguće da se u zadnjem mjesecu godine podigne polovina optužnica iz razloga što se izvršio pritisak na pravosuđe u BiH
, dodaje on.
Četiri od pet optužnica Tužiteljstva BiH kojima su obuhvaćeni dužnosnici, podignute su tijekom posljednjeg mjeseca 2020. godine.
Nakon višemjesečne istrage je podignuta optužnica u predmetu "Respiratori" koja premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića, ministricu financija i zamjenika premijera Jelku Miličević, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i direktora pravnog lica "F. H. Srebrena malina" Fikreta Hodžića, između ostalog, tereti za udruživanje radi činjenja kaznenih djela, zloporabu položaja, primanje nagrade za trgovinu utjecajem, krivotvorenje isprava i nesavjestan rad u službi.
Njima se optužnicom stavlja na teret nabavka 100 komada respiratora u vrijednosti od 10.5 milijuna KM iz Kine, te zaštitne opreme u vrijednosti od 2.9 milijuna KM za potrebe borbe protiv koronavirusa u Federaciji BiH u vrijeme izravno po proglašenju stanja nesreće.
Iz Tužiteljstva nisu naveli točan iznos za koji je oštećen proračun niti točnu pribavljenu imovinsku korist.
Protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića su podignute dvije optužnice, te se u jednoj, skupa s Muhamedom Pekićem, rukovodioteljem Odsjeka za cyber sigurnost u OSA-i, terete za zloporabu svog službenog položaja, kao i resurse i kapacitete OSA-e, u svrhe privatnih i osobnih interesa kako bi došli do fotografija i informacija o pošiljatelju anonimne kaznene prijave protiv direktora OSA-e, dok se u drugoj, u kojoj je, osim njega, optužen ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i Muriz Druškić, terete za zloporabe u vezi s nezakonitim imenovanjem i sudjelovanjem u Povjerenstvu za drugostupanjsko rješavanje postupka sigurnosnih provjera za policijske i državne službenike.
Tijekom prosinca je podignuta optužnica za primanje i davanje dara protiv Marka Pandže i Nermina Aleševića, sudionika afere "Potkivanje", u vezi sa snimkom objavljenim na Internetu na kome se, osim osumnjičenih, pojavljuje i Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH.
Optužnica je podignuta i protiv nekadašnjeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji se tereti da je tijekom 2011. i 2012. omogućio Adnanu Bektiću stjecanje nezakonite imovinske koristi prema ugovoru o djelu i isplati dnevnica u ukupnom iznosu od 15.680 KM.
Predmet "Respiratori" Tužiteljstvo BiH je sredinom svibnja 2020. preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužiteljstva.
Sugovornici smatraju kako je Tužiteljstvo BiH na isti način moglo od Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske preuzeti istragu o kupovini "Pokretne bolnice" koju je Vlada RS-a platila 3,6 milijuna KM, jer se i u ovom slučaju, kao kod "Respiratora", pojavljuju elementi prekograničnog kriminala.
Tužiteljstvo je pokazalo potpuno nekonzistentan pristup postupanja po predmetima. Pojedini predmeti po kojima su postupala druga tužiteljstva se preuzimaju tamo gdje postoji interes i gdje se želi na neki način osigurati kontrola nad istragom i procesom, dok se za druge za koje ne postoji interes za procesuiranje, proglašavaju nenadležnim, a tumači se sve u odnosu na to tko su potencijalni počinitelji
, ističe Korajlić.
Odvjetnik Josip Muselimović mišljenja je kako su u tužiteljstvima na funkcijama ljudi koji nemaju dovoljno iskustva za rad na tako složenim djelima visoke korupcije.
Društvo je u sferi kriminaliteta dosegnulo dno kada imamo ozbiljne pokazatelje da se koruptivna mreža spustila do nositelja najvećih pravosudnih funkcija, jer imamo tužitelje protiv kojih se vode kazneni postupci
, kaže on.
