Ustavni je sud prije odlaska na ljetni odmor, u srpnju, donio tri odluke kojima je usvojio ustavne tužbe trojice bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a): Andrije Šimića iz Imotskog, Pere Buntića iz Vrgorca i Perice Lovrića iz Slavonskog Broda.
Ovim odlukama Ustavni sud je ukinuo pravomoćne presude Visokog upravnog suda koji je spomenutim bivšim pripadnicima HVO-a odbio priznati pravo na osobnu invalidninu i druge dodatke, a na trošak hrvatskog državnog proračuna, te je Upravnom sudu naložio ponavljanje postupka.
Ova tema itekako se s pozornošću prati u BiH među braniteljskom populacijom, a još više u susjednoj Hrvatskoj zbog velikih problema koje bi mogle donijeti pozitivne odluke suda zbog visokih iznosa isplate zaostataka, kamata itd… Pojedine procjene su da se radi o milijardama.
Prekršeno pravo na pravično suđenje
Šesteročlano vijeće Ustavnog suda kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović, inače bivša zastupnica SDP-a u Hrvatskom saboru i bivša državna ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, zaključilo je kako je pravomoćnim presudama Visokog upravnog suda prekršeno ustavno pravo spomenutih, nekadašnjih pripadnika HVO-a na pravično suđenje.
U odlukama kojima prihvaća ustavne tužbe Šimića, Buntića i Lovrića, Ustavni sud poziva na svoju, kolokvijalno rečeno, presedansku odluku donesenu 20. prosinca prošle godine kojom je prihvatio i ustavnu tužbu također nekadašnjeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića protiv presude Visokog upravnog suda.
Međutim, treba imati u vidu da je Ustavni sud prihvatio tužbu i odlučio kako je nekadašnjim pripadnicima "prekršeno pravo na pravično suđenje", ali ne i da su tužitelji u pravu kada je riječ o traženim pravima.
Prema podacima Ustavnog suda do 4. kolovoza 2023. godine na Ustavni sud pristiglo je 294 ustavnih tužbi čiji podnositelji, bivši pripadnici HVO-a, traže ukidanje pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda kojima im se osporava status hrvatskih ratnih vojnih invalida i pripadajuća prava koja bi im osiguravala država Hrvatska.
S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH, Visoki upravni sud, u svakom pojedinom slučaju, morati će ponoviti postupak te omogućiti pravičan postupak, kako to nalaže Ustavni sud, te ponovno odlučivati o pitanju imaju li bivši pripadnici HVO-a pravo na isplatu invalidnina i drugih dodataka od strane Hrvatske, kao i jesu li nastradali u obrani suvereniteta Hrvatske te jesu li, kao takvi, bili pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske.
Čudno stjecanje invaliditeta
Poprilično je čudno bilo stjecanje statusa hrvatskog vojnog invalida u slučaju nekadašnjih pripadnika HVO-a, gdje je brigadni general Ljubo Ćesić Rojs 1996. godine pripadnicima HVO-a potpisao na tisuće rješenja o okolnostima ranjavanja na 'Južnom bojištu' tijekom 1993. i 1994. godine.
Bizarnost je kako su većina ranjena na istom mjestu, brojni i istog datuma ili približno istog datuma. Na temelju Rojsovih potvrda liječničke su komisije u BiH pripadnicima HVO-a utvrđivale stupanj invaliditeta, a tadašnji čelnik Personalne uprave MORH-a Marinko Krešić, na temelju tih nalaza, potpisivao rješenja kojima im se dodjeljuje status HRVI.
Ali, ta rješenja pripadnicima HVO-a nikada nisu službeno uručena i vjerojatno bi zauvijek ostala u arhivima MORH-a, da dio nakon 2000. godine i smjene HDZ-a s vlasti nije misteriozno nestao iz MORH-a. Također je zanimljiva i podudarnost da se kao odvjetnici bivših pripadnika HVO-a u sporovima protiv RH pojavljuju upravo pravnici koji su 90-tih godina radili u MORH-u, a državnu su službu napustili nakon dolaska SDP-a na vlast i nekako u vrijeme "nestanka" tih rješenja.
Najviše sporova pred sudovima danas vodi odvjetnik Mate Knezović, bivši pravnik u MORH-u.
No, iako se radi o skoro 300 tužbi, brojni ratni veterani HVO-a, na ovakav potez ipak ne gledaju blagonaklono. Ukratko, njihovi komentari su sljedeći:
I pticama na grani jasno da nismo bili u HV-u i da brojni od tih nisu ranjeni na Južnom bojištu jer se ne mogu 'teleportirati' na dva različita mjesta u isto vrijeme
, Znaju pjevati 'Hrvatsku, sine voli', "busati" se u prsa domoljubljem, a Hrvatsku tuže
, pa čak i ponavljaju riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana Za Hrvatsku sve, Hrvatsku ni za što
. Brojni navode kako to baca i nepravednu ljagu na pripadnike HVO-a.
Međutim, cijela priča je na korak od jedne od najvećih, poslijeratnih afera u Hrvatskoj, gdje se spominje i scenarij kako bi pojedini pripadnici HVO-a koji su tužili Hrvatsku postali milijunaši, a njihovi odvjetnici multimilijunaši, a Hrvatsku dovedena pred rub stečaja. No, realno, teško je očekivati ovakav razvoj događaja.
Kako se doznaje, ovo pitanje je prvo na stolu nakon završetka godišnjih odmora, a očekuje se i uključenje DORH-a.
