Znanstveni simpozij "BiH u NDH", započeo je u petak na Humcu kod Ljubuškog, a organizira ga Ministarstvo znanosti, kulture i sporta ZHŽ-a. Iz razgovora s Vjekoslavom Čamberom doznali smo kako je cilj ovog simpozija da se da nova dimenzija ovim događajima o kojima se govori, odnosno da se istina o događajima iz razdoblja Drugog svjetskog rata promotre iz neke druge perspektive, ali isto tako da se ovo iskoristi kao stručno usavršavanje za nastavnike povijesti u osnovnim i srednjim školama.
Istinit pogled
"Zahvaljujem profesorima iz Zagreba koji već drugu godinu za redom dolaze ovdje u Hercegovinu na naš poziv na organiziranje sličnih simpozija. Ono što mi želimo je da kroz znanstveni pristup koristeći znanstvenu metodologiju i izvore podataka, ne nekih priča, damo istinit pogled na sve događaje koji su u svojoj biti bili možda nešto najteže što je zadesilo narod u Hercegovini", objasnio je Čamber, dodajući kako je dovoljno uzeti broj žrtava, vojnih i civilnih, da se vidi da se radilo o jednom vremenu koje je bilo pogubno za ovaj narod i za ostale koji su tu živjeli. Također, kaže Čamber, cilj je prikazati tadašnje stanje, bez zaštite nekih sudionika tih događaja, bez obzira radilo se o onoj strani koja se borila na strani nacističke Njemačke i njenih saveznika ili onih koji su se borili protiv tog novog poretka. Ono što su pokušali kroz odabir tema je prvenstveno se baviti pitanjima BiH i njenog funkcioniranja u sastavu tadašnje NDH, same problematike uspostave reda i zakona, zatim represivnog sustava od strane ustaških postrojbi koje su se pojavile neposredno nakon proglašenja NDH ili pokušaj same Vlade iz Zagreba da se stanje normalizira kroz sporazum ili dijaloge. Jedna od zanimljivijih tema na ovom simpozije su "muslinske milicije" u Hercegovini u razdoblju NDH, što je nešto o čemu vrlo malo ljudi zna.
Talijanska politika
Okupljene je dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest upoznao s temom Hrvati katolici i muslimani BiH u ustaško-domobranskom pokretu, što je zapravo stvarno brojno stanje Hrvata katolika i muslimana u tom pokretu. Jedna od tema na jučerašnjem dijelu simpozija odnosila se na talijansku politiku i pobunu protiv vlasti NDH u istočnom dijelu Hercegovine. Fra Robert Jolić govorio je o stradanjima u Hercegovini u razdoblju od 1941.-1945. "Moja je tema ratni put, 13. brdska handžar divizija, u kojoj su razno-razne priče te koja je imala taj epitet zloglasna, a ono što ovdje želimo je kroz podatke pokazati koliko se radilo o zloglasnoj, a koliko o formaciji koja je bila izraz zadovoljstva ili političke težnje u BiH, prvenstveno iz reda bošnjačkog, odnosno muslimanskog naroda", ističe Čamber. Ostale teme na ovom simpoziju vezane su za Hrvate BiH u Križnom putu 1945., problemima granica NDH, Srba BiH i vlasti BiH, četničkih zločina u BiH od 1941.-1945., stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini te formiranje i ratni put Crne legije.
