Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Prošle godine u BiH oprano 13,63 milijuna KM, nekretnine najveća praonica novca

ljubuski.info

U legalne novčane tokove u BiH u 2023. ubačeno je 13,63 milijuna maraka nelegalno stečenog novca, što je dva i pol puta manje nego godinu ranije, tvrde iz SIPA-e.

Manje nego u 2022.

U izvještaju Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za prošlu godinu navedeno je da je istragama kaznenih djela pranja novca utvrđeno da je kroz financijski sustav BiH u legalne novčane tokove ubačeno 13,63 milijuna maraka nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih kaznenih djela iznosila 5,43 milijuna maraka.

Prema ranijim izvještajima SIPA, u legalne novčane tokove BiH u 2022. godini ubačeno je 35,19 milijuna maraka nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih kaznenih djela pranja novca iznosila 14 milijuna maraka.

U legalne novčane tokove u 2021. godini ubačeno je 10,9 milijuna, a 2020. i 2019. godine 12,9 milijuna, odnosno 12,1 milijun KM. Ti podaci pokazuju da je u posljednjih pet godina u 2022. otkriveno najviše opranog novca u legalnim novčanim tokovima.

"Iz nadležnosti SIPA vođeno je šest financijskih istraga. Ovoj vrsti istraga posvećena je naročita pažnja, a iako nije formirana posebna unutrašnja organizacijska jedinica koja bi se bavila ovim istragama, izvršena je preraspodjela postojećeg kadra", navedeno je u izvještaju SIPA za prošlu godinu.

Nekome odgovara da se u BiH može prati novac

Ekonomisti ističu da istražne agencije svojim radom doprinose smanjivanju količine nelegalno stečenog novca u legalnim financijskim tokovima.

"Potrebno je smanjiti manevarski prostor i mogućnosti za ostvarivanje prihoda na nelegalan način. Tu pojavu nemoguće je u potpunosti suzbiti, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je BiH protektorat sa jako labavim sustavima kontrole. Imamo niz informacija da su, posebno u poslijeratnom periodu, upravo stranci bili ti koji su koristili BiH za pranje novca. Vremenom, kako se situacija mijenjala, i iznos opranog novca se smanjivao", kazao je Glasu Srpske ekonomist Aleksandar Ljuboja.

Naglašava da je potrebno nastaviti snažnu borbu protiv ubacivanja nelegalno stečenog novca u legalne tokove.

"S druge strane, nefunkcionalnost same zemlje i njena organizacija je takva da se pokušava napraviti centralizacija upravljanja tom borbom umjesto da se prepusti onima koji su najkompetentniji, a to su niže razine", rekao je Ljuboja.

Prema informacijama dobivenim od istražnih organa, nelegalni novac uglavnom se u BiH ubacuje u poslove sa nekretninama, a Ljuboja naglašava da je o tom pitanju potrebno biti skeptičan.

"To su možda neki slučajevi koji su identificirani ili je to ona metoda “držite lopova”, a velike nelegalne aktivnosti se događaju na nekoj drugoj strani", zaključio je Ljuboja.
Izvještaji

Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je u 2023. godini radila na ukupno 2.965 predmeta koji su se odnosili na otkrivanje i istraživanje kaznenih djela iz nadležnosti Suda BiH, od čega je 1.340 okončano ili 45 posto. Od ukupnog broja predmeta, 1.291 je bio istražni, a 1.674 obavještajni.

SIPA je nadležnim tužiteljstvima u BiH u 2023. godini podnijela ukupno 78 izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenom kaznenom djelu protiv ukupno 242 osobe, od čega su 232 fizičke, devet pravnih i jedna N. N. osoba.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari