Prinudni upravitelj Hercegovina osiguranja Slađan Bevanda podnio je ostavku na tu dužnost, a na njegovo mjesto imenovan je Ivan Brkić. Ono što je mnogo zanimljivije, od smjene na čelu prinudne uprave, su neslužbeni podatci o „financijskoj slici“ te kuće do kojih je došao Dnevnik.ba.
Oni ne daju puno nade u mogućnost ozdravljenja ove osiguravajuće kuće ili pronalazak kupca koji bi bio spreman kupiti nekad jedno od vodećih osiguranja u BiH. Prema podatcima do kojih je došao Dnevnik.ba potraživanja klijenata Hercegovina osiguranja, među kojima su djelatnici Aluminija, Elektroprivrede BiH, HT-a i drugih. po osnovu uplaćivanih premija životnog osiguranja, u proteklih 10 godina , iznosi 10, 165 milijuna KM. Hercegovina osiguranje svojim djelatnicima duguje 4 plaće, čiji je ukupni iznos 4 milijuna KM.
Iznos dugovanja klijentima po osnovu neisplaćenih šteta iznosi 1,25 milijuna KM, dok je ukupni iznos prijavljenih, a neobrađenih šteta 3,5 milijuna KM. Stvarna rezerva za štete iznosi 12 milijuna KM. Hercegovina osiguranje, uz to, duguje dobavljačima 1,3 milijuna KM. Mostarska osiguravajuća kuća investirala je u razne fondove poput Herbos fonda ukupno 5,3 milijuna KM, dok je trenutačna vrijednost tih fondova 2,3 milijuna KM.
U širokobriješki Autocentar uloženo je 6 milijuna KM, dok je trenutna tržišna vrijednost ove autokuće 2 milijuna KM, koliki su i gubitci. Ukupna vrijednost imovine, od kojih neka još nije uknjižena, ( među kojima je nedovršena upravna zgrada i dvije stanice za tehnički pregled) i fondova u vlasništvu Hercegovina osiguranja iznosi 10,6 milijuna KM, dok su obveze ove osiguravajuća kuće više nego dvostruko veće i iznose 22,5 milijuna KM.
Iz ovih podataka jasno je zbog čega je, nedavno, prije uvođenja prinudne uprave, interes Croatia osiguranje za kupnju mostarske osiguravajuće kuće, naglo splasnuo, nakon uvida u poslovne knjige Hercegovina osiguranja.
Je li za pad Hercegovina osiguranja krivac samo činjenica da su bili u stopostotnom vlasništvu Hercegovačke banke, koja je pod prinudnom upravom od 2001. ili krivce treba tražiti i na drugim adresama, pitanje je kojim bi se trebale pozabaviti nadležne institucije.
