U znak sjećanje na akademskog slikara fra Mirka Ćosića (1903.-1967.) Udruga za očuvanje baštine Hercegovine „Riječ i slika" u suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti iz Širokog Brijega organizirala je Likovnu koloniju u Buhovu, kod Širokog Brijega, rodnom mjestu fra Mirka Ćosića. Na platou Vlaštak, oazi nedirnute prirode, mjestu s kojeg pogled jednako "puca" prema Čvrsnici i Biokovu, profesor Antun Boris Švaljek, nekoliko akademskih slikara i desetak studenata sa 3. i 4. godine Akademije likovnih umjetnosti boravili su dva dana, oslikavajući svoje najnovije radove.
Prvi akademski slikar s prostora zapadne Hercegovine
Fra Mirko (Ilija) Ćosić rodio se u Buhovu, tada župa Rasno, 15. srpnja 1903. Pučku školu završio je u Rasnu, gimnaziju kod franjevaca na Širokom Brijegu (1917.-1926.), a bogoslovni studij u Mostaru (1926.-1929.) i Strasbourgu (1929.-1931.). Za svećenika je zaređen u Mostaru 23. lipnja 1929.
Na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji, u klasi profesora Becića, stječe naslov akademskog slikara (1931.-1935.), postavši tako prvi akademski slikar s prostora zapadne Hercegovine. Godine 1935. počinje predavati likovni odgoj na širokobriješkoj klasičnoj gimnaziji. Tu ostaje do 1945. Igrom slučaja izbjegao je sigurnu smrt u veljači 1945., kada su partizani pobili gotovo sve profesore te poznate gimnazije. Od travnja do prosinca 1945. bio je gvardijan i župnik na Širokom Brijegu. Tada međutim biva osuđen i završava u zeničkom Kazneno-popravnom domu. Osuđen je posve nevin na deset godina zatvora. Izdržao je osam. Nakon toga djeluje u Mostaru, Humcu, opet u Mostaru. Potom je otišao u Čapljinu (1955/56.). Od 1956. do smrti je opet na Širokom Brijegu.
Volio je prirodu. Njegovi pejsaži, kao i portreti govore o njegovu karakteru: o njegovu mirnom srcu koje se znalo svemu diviti. Preminuo je u mostarskoj bolnici 17. srpnja 1967., u 65. god. života. Pokopan je na groblju Mekovac. Franjevačka galerija na Širokom Brijegu izdala je monografiju njemu u čast s reprodukcijama najvećeg dijela njegovih slika.
