Bosna i Hercegovina je 2023. godinu završila s javnim dugom u iznosu od 12,95 milijardi KM, što je za 0,4 posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Javni dug čini 26,73 posto projiciranog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2023., pokazali su podaci Ministarstva financija i trezora BiH.
Godinu ranije javni dug BiH je iznosio 13,01 milijardu KM, što je jednako 28,60 posto BDP-a zemlje.
Državne institucije BiH kraj 2023. su dočekale s javnim dugom u iznosu od 60,23 milijuna KM, što je za 23,5 posto manje u odnosu na kraj 2022. godine.
Javni dug Federacije BiH je u 2023. porastao za jedan posto u odnosu na kraj 2022. godine te je iznosio 6,6 milijardi KM.
U istom periodu, javni dug Republike Srpske je manji za 1,7 posto te je iznosio 6,2 milijarde KM.
U prošloj godini porasla je unutarnja zaduženost, posebno entiteta.
Tako je unutarnji dug FBiH porastao za 362,2 milijuna KM u odnosu na kraj 2022., dok je unutarnji dug RS-a u istom periodu porastao za 458,7 milijuna KM.
Naša bolest je i unutarnji dug, koji nitko ne gleda, koji je visok i u njega ne računaju dug zdravstva i javnih poduzeća, koji je ogroman i to će netko morati platiti, a znamo tko je vlasnik kapitala u javnim i državnim poduzećima.
Zemlje u razvoju ne bi smjele imati javni dug koji je veći od 35, maksimalno 40 posto BDP-a, jer u protivnom nema razvoja, kazala je za Bloomberg Adria TV, ekonomistica Svetlana Cenić.
Brčko distrikt je 2023. završio s javnim dugom u iznosu od 45,3 milijuna KM, što je za 3,3 milijuna KM manje u odnosu na kraj 2022. godine.
Najveći dio javnog duga čini vanjski dug – 8,9 milijardi KM, što je 18,41 posto BDP-a BiH za 2023. godinu.
Kada je riječ o vanjskom dugu, najviše dugujemo Svjetskoj banci, Europskoj investicijskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
