Polovina tužiteljstava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenulo niti jednu istragu za kaznena djela visoke korupcije, pokazala je analiza koju je Transparency International u BiH (TIBiH) predstavio danas u Sarajevu.
Tek jedan od devet tužitelja koji rade na predmetima gospodarskog kriminala i korupcije tijekom 2023. godine pokrenuo je istragu za visoku korupciju ili tek 0,11 posto.
Loše pokazatelje rada pravosuđa na suzbijanju visoke korupcije upotpunjuje činjenica da u devet od ukupno 18 tužiteljstava u BiH (Županijsko tužiteljstvo BPŽ, Županijsko tužiteljstvo ZHŽ, Županijsko tužiteljstvo HBŽ, Županijsko tužiteljstvo Posavske županije, OJT u Prijedoru, OJT u Banjoj Luci, OJT u Doboju, OJT u Bijeljini i OJT u Istočnom Sarajevu), nije pokrenuta niti jedna istraga za kaznena djela visoke korupcije u razdoblju od 2021. do 2023. godine.
Iako se očekivalo da odgovornost za procesuiranje visoke korupcije u RS s okružnih bude prenesena na Posebni odjel Republičkog javnog tužiteljstva, činjenica da je i ova institucija u razdoblju od tri godine imala samo četiri prijave u radu i tri optužnice za visoku korupciju, govori o generalnom nedostatku rezultata.
Blaga kaznena politika
Osim toga što se korupcija ne procesuira, kaznena politika za ova najozbiljnija kaznena djela je suviše blaga, pa su sudovi u BiH od 2021. do 2023. u okviru 18 osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije izrekli kaznu zatvora u tek 11 slučajeva, dok je u 7 presuda izrečena uvjetna osuda, pokazuje analiza TI BiH.
Ovi podaci predstavljeni su u “Analiza efikasnosti procesuiranja visoke korupcije” koja je predstavljena u tijeku konferencije “Kako do uspješnijeg procesuiranja predmeta korupcije” održanoj u Sarajevu. Veleposlanik Norveške u BiH Nj. E. Olav Reinertsen kazao je na otvaranju konferencije kako civilno društvo ima ključnu ulogu u praćenju vlasti, informiranju građana i osiguravanju implementacije zakonskih odredbi.
''Nakon desetljeća ulaganja i učenja, nastavljamo svjedočiti ključnoj ulozi koju civilno društvo ima u praćenju rada vlasti, informiranju građana i osiguravanju primjene zakona. Vladavina prava se ne odnosi samo na institucije i nove zakone, već i na ljude koji ih provode i poštuju. To zahtijeva kontinuirani nadzor, odgovornost i posvećenost postizanju više kvalitete i veće efikasnosti'', izjavio je Reinertsen.
„Dijagnoza stanja u pravosuđu već je godinama ako ne i desetljećima jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organiziranog kriminala koji djeluju u simbiozi. Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima daljnje pogoršanje stanja u pravosuđu“ naveo je u tijeku svog obraćanja Srđan Blagovčanin, predsjedatelj Upravnog odbora TI BiH.
Rješavanje sitnih slučajeva
Visoka korupcija u Bosni i Hercegovini se uglavnom ne procesuira, a kad se to i dogodi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve, dok velike korupcijske afere prolaze često bez odgovora, a sve to prati neproporcionalno blaga kaznena politika.
Takva situacija, osim što ozbiljno podriva povjerenje u pravosuđe koje obiluje aferama, dovodi do razaranja institucija, uspostavljanja potpune političke i klijentelističke kontrole nad njima, što u konačnici vodi do krajnjeg rušenja koncepta vladavine prava, jedna je od poruka konferencije.
Prezentirani rezultati rada pravosuđa u procesuiranju kaznenih djela korupcije samo potvrđuju nalaze istraživanja Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2023. godinu, koje pokazuje da BiH ima najnižu ocjenu u regiji Zapadnog Balkana i značajno je u padu po stupnju percepcije korupcije, izgubivši sedam CPI bodova u posljednjem desetljeću.
Konferencija, koju je organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini u sklopu projekta SMART Balkan koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, okupila je predstavnike pravosuđa i druge relevantne aktere s ciljem razvijanja konkretnih rješenja za efikasnost pravosudnih procesa u BiH.
