Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Nedostatak liječnika u BiH konstanta u odnosu na druge zemlje

ljubuski.info

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, na kraju 2022. u zdravstvenim ustanovama bila su zaposlena ukupno 34.322 zdravstvena djelatnika

S nedostatkom liječnika suočava se veliki broj zemalja, međutim, prema podacima posljednje infografike koju je izradio Pixsell, stanje u Bosni i Hercegovini trenutačno je najlošije.

Kako je vidljivo iz spomenute grafike, najviše liječnika ima Švedska, i to 72 na 10.000 stanovnika. Belgija i Grčka zauzele su drugo mjesto sa 64 liječnika na navedeni broj stanovnika.

Na trećem mjestu nalazi se Portugal s 58 liječnika, zatim Austrija s 55, Norveška s 52 i Latvija s 51 liječnikom na 10.000 stanovnika. Srbija i Crna Gora imaju po 28 liječnika na navedeni broj stanovnika, Hrvatska 36, a Bosna i Hercegovina svega 23 liječnika.

Trend odlaska

Na konstantan nedostatak liječnika upozoravali su iz Liječničke komore već nekoliko puta, a poseban je problem s liječnicima primarne medicine kojih, prema nekim podacima, u ovoj zemlji nedostaje čak 50 posto. Podatak da se jedan liječnik brine o više od dvije tisuće pacijenata dovoljno govori o tome koliko je situacija ozbiljna.

Samo je nešto više od 740 liječnika obiteljske medicine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nastavi li se ovakav trend odlaska stručnog osposobljenog medicinskog kadra, zdravstvene ustanove mogle bi biti pred kolapsom. Poseban problem predstavlja činjenica da mladi nisu zainteresirani za rad u manjim ambulantama, a nerijetko je teško doći i do specijalizacije.

Zbog svega navedenog liječnik se nerijetko nađe u situaciji da umjesto 35 pregleda i do 70 pacijenata. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, na kraju 2022. godine u zdravstvenim ustanovama u ovom bh. entitetu bila su zaposlena ukupno 34.322 zdravstvena djelatnika.

Od navedenog broja, 2078 je doktora medicine, a 3945 doktora medicine, specijalista i subspecijalista. U istom razdoblju doktora stomatologije u FBiH bila su 1004, a doktor stomatologije specijalist 401. Ako se uzmu u obzir podaci iz 2014. godine, broj zdravstvenih djelatnika u ovom bh. entitetu značajno je povećan.

Naime, 2014. godine u zdravstvenim ustanovama u ovom bh. entitetu bilo je zaposleno ukupno 30.408 zdravstvenih djelatnika. Od navedenog broja, 1398 su doktori medicine, a 3638 doktori medicine, specijalisti i subspecijalisti.

Niske plaće

Najveći broj liječnika specijalista registriran je u starosnoj dobi od 55 i više godina. Značajnijem povećanju broja liječnika u ovoj državi u prilog ne idu ni njihova primanja. Naime, liječnici u BiH imaju najniže plaće u regiji odnosno u Europskoj uniji. Tako crnogorski liječnici specijalisti, prema dostupnim podacima, imaju plaću od 2500 eura, a liječnici subspecijalisti i do 3000 eura.

U Hrvatskoj je prosječna plaća liječnika specijalista oko 2800 eura, a subspecijalista gotovo 3000 eura. U BiH se prosječne plaće liječnika specijalista kreću oko 2000 eura, odnosno 4000 KM, a subspecijalista oko 2200 eura ili gotovo 4400 KM. Dr. Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, nedavno je za medije istaknula kako je prisutan deficit kadrova.

Kolege odlaze, pogotovo ih motivira to što u zemljama koje biraju za svoju budućnost za mnogo više novca obavljaju manje posla i tako upadamo u začarani krug jer sve je manje zdravstvenih djelatnika, a oni koji ostaju sve su nezadovoljniji - upozorila je Berberović.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari