U BiH, ako je suditi po standardima koji važe u Europi, nedostaje 2.000 liječnika i 4.500 medicinskih tehničara, tvrde sindikalci, a kako navode, neke manje lokalne zajednice bi uskoro mogle potpuno ostati bez liječnika, jer "bijeli mantili" odlaze u veće zdravstvene ustanove ili u europske zemlje.
Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, smatra kako liječnika i drugog osoblja nedostaje u cijeloj BiH, odnosno i u RS i u FBiH. Naglašava da se u manjim općinama bilježi nedostatak liječnika, poput Drvara, i u livanjskim općinama.
Problem je nedostataka kompletnog zdravstvenog osoblja, mi imamo nekih ambulanti i u FBiH i u RS gdje nema ni medicinskih sestara
, kazao je Latifović.
Odlazak s obiteljima
Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne udruge doktora medicine za jugoistočnu Europu, rekao je da oni više od tri godine ukazuju na problem da će doći do odljeva liječnika i medicinskih radnika svih profila iz svih zdravstvenih ustanova, što se i pokazalo u stvarnosti.
Posebno u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim, i u domovima zdravlja. Imamo na terenu situaciju da iz nekih domova zdravlja u RS idu 'bijeli mantili' u Federaciju, gdje im je duplo veća plata, a iz FBiH liječnici odlaze put Europe
, tvrdi Femić.
Dodao je kako je najveći problem odljev medicinskog kadra bez povratka nazad, a najgore u svemu tome je što odlaze s obiteljima.
Postavlja se veliko pitanje na koje nijedno ministarstvo nema odgovor, a to je: Tko će nas sutra liječiti. Ljudi u RS uvjetuju se specijalizacijom, da moraju vraćati duplo, odnosno duplo duže moraju raditi i na taj način ih vežu za ustanovu, što je protuzakonito
, kazao je Femić.
Naveo je kako lijelnici potpišu ugovor za specijalizaciju, primjera radi, iz kirurgije, koja traje šest godina, a onda moraju vratiti 12 ili 18 godina radno.
Ako ne bude radio tako, prijeti mu se tužbom. Radimo na rješavanju ovog problema i pokrećemo kolektivne tužbe
, naveo je Femić.
Male općine, niske plaće
Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, rekao je da u domovima zdravlja u RS ima doktora u većim lokalnim zajednicama dok u manje općine, poput Han Pijeska, Čajniča, Ljubinja i Berkovića skoro nitko neće da ide i tamo nedostaje liječnika.
Doktora na Birou za zapošljavanje ima, ali oni ne žele ići u male općine, gdje su niske plaće, i bojim se da ćemo ostati bez liječnika, posebno u malim općinama, jer se trenutno povlače doktori iz mirovine koji mogu raditi
, ističe Granulić.
Dodaje kako bi o tom problemu trebalo povesti računa, odnosno tim doktorima povećati plaću, i ne samo njima, već svim zaposlenim u zdravstvu.
Adisa Fakić, doktor otorinolaringologije i predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Tuzlanskog kantona i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, kaže kako, prema standardima i normativima, liječnika nedostaje, ali ne zbog odlaska već se radi o tome da je u Tuzlanskom kantonu bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnim ustanovama.
Standardi i normativi su od 1980. godine i mijenjaju se pojedinačno po granama medicine, tako da ti standardi propisuju da treba malo liječnika, s obzirom na broj stanovnika. Tako, recimo, jedan liječnik otorinolaringolog liječi 60.000 osiguranika, što znači da na cijelu Tuzlu dođu samo dva doktora, što je premalo
, kazala je Fakić i dodala da je rješenje ovog problema izmjena tih standarda i normativa.
Prema standardu EU, oko 360 liječnika treba doći na 100.000 građana.
