Ogroman novac iz proračuna na svim razinama u državi odlijeva se na isplate po osnovu članstva u raznoraznim povjerenstvima i odborima, a za koje nitko ne zna što uistinu rade i kakvi su rezultati njihovog rada.
Najčešće u tim povjerenstvima i odborima sjede osobe koje su već zaposlene u nekim ministarstvima ili drugim vladinim tijelima, a nerijetko po osnovu takvih naknada u više tijela, neki državni službenik ili uposlenik 'zaradi još jednu plaću'.
Umjesto konkretnog iznosa, naveli 'iznos osnovice'
I dok radnici u različitim oblastima i štrajkovima moraju tražiti minimalno povećanje kako osnovnih plaća, tako i nekih naknada s kojima bi barem minimalno ublažili posljedice enormnog rasta cijena, vlasti neke naknade u pojedinim odborima uvećavaju i za skoro tri puta u odnosu na sadašnje.
Takav je slučaj s prijedlogom da se članovima Odbora Agencije za javne nabavke poveća mjesečna naknada za rad u tom odboru sa sadašnjih 250 maraka na čak 600 maraka. Zanimljivo je da je u ranijem aktu prema kojoj je visina naknade bila 250 maraka taj iznos i naveden u odluci, a sada je u prijedlogu za povećanje taj iznos 'zakamufliran' formulacijom da se 'utvrđuje u visini važeće osnovice za obračun plaća zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine'.
Ako se zna da je osnovica plaće zaposlenih u institucijama BiH 600 maraka onda je jasno da je članovima ovog Odbora odlukom propisan i maksimalan iznos za rad u nekom tijelu koje propisuje Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH. U svibnju ove godine, Vijeće ministara BiH je za članove Odbora u sljedećih pet godina imenovalo Igora Bevandu iz Ministarstva financija i trezora BiH, Ljubicu Leto, iz Federalnog ministarstva financija, Lidiju Kalinić, iz Ministarstva financija Republike Srpske, Berinu Turković, iz Direkcije za europske integracije i Senada Tufekčića, iz Vlada Brčko distrikta.
Iako se odluka o povećanju naknade članovima Odbora Agencije za javne nabavke tek treba naći pred Vijećem ministara BiH, zanimljivo je da se u prijedlogu te odluke navodi da će se naknada u uvećanom iznosu članovima Odbora isplatiti i za konstituirajuću sjednicu održanu 26. rujna, što znači retroaktivno.
Inače, kako se navodi na stranici Agencije za javne nabavke BiH 'Odbor Agencije nadležan je da razmatra pitanja u vezi s funkcioniranjem i unapređenjem sustava javnih nabavki te daje prethodnu suglasnost na akte kojim se uređuje sustav javnih nabavki koje donosi Vijeće ministara BiH ili ravnatelj. Odbor ima pet članova i promatrače.'
Korupcija najprisutnija u javnim nabavkama
Poznato je da je u procesu javnih nabavki u BiH korupcija najprisutnija i prepoznata je kao jedan od najvećih problema u toj oblasti. Usprkos nekim minornim učinjenim pomacima da se korupcija u javnim nabavkama donekle umanji barem kada je obaranje tendera u pitanju, putem ulaganja neosnovanih žalbi, evidentno je da nema prije svega političke volje da se to pitanje riješi.
Jer, da ima ne bi zbog javnih nabavki ispaštali i pacijenti s najtežim oboljenjima koji ne mogu doći do lijekova ili im je onemogućeno korištenje medicinskih aparata, što je slučaj s pacijentima u Sarajevu i u Tuzli. Zato, Agencija za javne nabavke, njen Odbor čiji će članovi uskoro imati 600 maraka, makar održali i jednu sjednicu mjesečno, trebaju uraditi i nešto konkretno da poboljšaju sistem javnih nabavki u BiH i ako je moguće upola ekspresno i na način kako se donose odluke o povećanju njihovih naknada od novca poreskih obveznika.
