Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

Hrvati 2014. godine ne trebaju izlaziti na izbore u BiH

ljubuski.info

Ukoliko i 2014. godine BiH bude funkcionirala na postojećim ustavnim riješenjima, Hrvati kao najmanji konstitutivni narod u državi, trebaju u potpunosti bojkotirati opće izbore. Na javno ignoriranje izbornog procesa pozvat će ih najjače parlamentarne hrvatske stranke u BiH, institucije i udruženja.

Rješenje - bojkot izbora

Kolektivnim bojkotom izbora od jednog konstitutivnog naroda pokušat će se skrenuti pozornost na svu irelevantnost ovog oblika izbora vlasti, u kojem bošnjački i srpski glasači biraju predstavnike u institucijama vlasti na državnoj i entitetskoj razini. Ukoliko ne bude prekasno, putem ovakvog izraza građanskog neposluha najmanji konstitutivni narod u BiH može jasno - "gradu i svijetu" - poslati poruku o kakvoj se virtualnoj konstitutivnosti zapravo radi.

Dvostruki izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i najnoviji pokušaji stvaranja nove Alijanse bez stranaka koje su na nedavnim izborima dobile 90 posto glasova hrvatskih glasača, dovoljni su motivi da se krene u potpunu izbornu apstinenciju, bez obzira na moguće posljedice. Potpuna irelevantnost glasova Hrvata u izbornom procesu zahtijeva reakciju ne samo političkih dužnosnika i Izbornog povjerenstva, nego i Ustavnog suda BiH.

Spomenimo da se Ustavni sud BiH odlukom o konstitutivnosti naroda zauzeo za ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, a kojom se zabranjuju bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju putem segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju. Kako Ustavni sud BiH o vidnoj segregaciji jednog naroda šuti, promjena Izbornog zakona i uspostava triju izbornih jedinica u kojima bi svaki narod mogao birati svog predstavnika u institucije vlasti, jedino su rješenje koje će hrvatske stranke u budućnosti ponuditi, bez obzira na odredbe Ustavnog suda.

Etničke izborne jedinice

Krivac za stvaranje etničkih izbornih jedinica u tom slučaju, tvrde naši sugovornici, neće biti političke stranke Hrvata, već stranke koje pod plaštom građanskog, anacionalnog političkog kursa godinama obavljaju političku egzekuciju na glasačkoj volji jednog naroda. Stvar je principa, a kako je nedavno kazao prof. dr. Ugo Vlaisavljević, SDP svojim potezima - da u vlast uvuče HSP, a iz vlasti istisne dva HDZ-a, pokušava nasamariti čitav hrvatski narod.

"Takva vrsta kalkulacije da se od hrvatstva uzme samo ono što im odgovara, u ovom slučaju jednu minornu stranku koja nema potporu da može biti nečiji predstavnik, nešto je što je nepojmljivo. Ovdje se krši volja hrvatskoga biračkoga tijela koji je dao 90-postotnu potporu dvama HDZ-ovima", kazao je Vlaisavljević za Radio Herceg Bosne.

Njegova kolegica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Mirjana Kasapović napisala je da su "socijaldemokrati izborima za člana Predsjedništva BiH izveli drugi izborni desant na hrvatsku etničku i političku manjinu u FBiH, koja je samo još nominalno 'jedan od tri ravnopravna naroda' u BiH, misleći valjda da tako jačaju državu i demokraciju. Tim su činom, naprotiv, uzdrmali krhke temelje državne zajednice u kojoj žive". Nepostojanje institucionalne zaštite Hrvata, BiH danas sliči Jugoslaviji prije 25 godina.

Zdenko Jurilj [ Večernji list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari