Dok su se susjedne zemlje poput Hrvatske i Srbije u potpunosti okrenule beskrupuloznoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, naša zemlja i dalje se nalazi u raljama ovih pošasti zbog nedostatka političke volje da se krene u borbu s rak-ranom našeg društva. I tijekom prošle godine BiH nije zabilježila značajan napredak u borbi s korupcijom i organiziranim kriminalom, a kako navode iz nevladinog sektora i međunarodnih institucija, isključivo zbog činjenice da su većini aktualnih bh. lidera "ruke duboko u pekmezu" kada je u pitanje korupcija na svim razinama vlasti. Kako se država ne želi obračunati s korupcijom, najbolje svjedoči primjer Agencije za borbu protiv korupcije BiH koja već godinu dana ne može zaživjeti ni dobiti direktora zbog političkih previranja. Ova agencija jedan je od glavnih preduvjeta Bruxellesa da bi uopće nastavili pregovore o euroatlantskim integracijama.
Brojni pokazatelji
Prema indeksu percepcije korupcije za 2010., BiH se nalazi na 91. do 97 mjesta koje dijeli sa Džibutijem, Gambijom, Gvatemalom, Kiribatijem, Šri Lankom i Svazilendom, dok je u isto vrijeme, uz Kosovo, najgora među susjedima, a i na samom dnu liste europskih zemalja po prisutnosti korupcije u javnom sektoru. Prošle godine BiH je nosila indeks 3,2, na ljestvici od 0 do 10, gdje 0 predstavlja apsolutnu korupciju, a 10 zemlju oslobođenu korupcije. Kada ovome dodamo i rezultate Globalnog barometra korupcije za 2010., gdje je najznačajniji i ujedno krajnje poražavajući podatak da je 71 posto građana u BiH nezadovoljno naporima vlasti u suzbijanju korupcije, što je najveći postotak među 86 zemalja koliko je uključeno i istraživanje, suvišno je govoriti u kakvoj se situaciji nalazimo. Naime, prema mnogim istraživanjima nevladinog sektora, korupcija samo u javnim nabavama godišnje proguta 500 milijuna maraka. Nažalost, priča kako je glava korupcijske hobotnice u BiH upravo politička elita svake godine sve više dobiva na težini ako u obzir uzmemo činjenicu da čelni ljudi svih jačih stranaka u BiH imaju po nekoliko optužnica i istraga o najtežim oblicima korupcije. Dok, primjerice, Hrvatska bez problema uhićuje potpredsjednike i predsjednike Vlade, u našoj zemlji do sada na prste jedne ruke možemo nabrojati slučajeve kada su za korupciju osuđivani i naniže rangirani političari, a o liderima da i ne govorimo. Sve to nedvosmisleno pokazuje da se i bh. pravosuđe niti tijekom protekle godine nije uspjelo iščupati iz čvrstog zagrljaja političkih i drugih moćnika iz naše zemlje.
Međunarodne institucije
Iz svega navedenog vrlo je svjesna i Europska komisija, koja u prošlogodišnjem izvješću o napretku jasno poručuju kako je u BiH ponovno zabilježen nedovoljan napredak u suzbijanju korupcije. Komisija u izvješću naglašava rasprostranjenost korupcije u javnom i privatnom sektoru, kao i njezin utjecaj na pravosuđe, porezne i carinske uprave, javne nabave i privatizaciju. Iako je BiH napravila formalan pomak u smislu usvajanja zakona o Agenciji za prevenciju u koordinaciju borbe protiv korupcije, te strategije za borbu protiv korupcije, i time stekla preduvjete za početak rada Agencije, u izvješću Europske komisije se navodi da s obzirom na to da Agencija još uvijek nije profunkcionirala, nema ni očekivanih rezultata. Prema tome, jasno je zbog čega naša zemlja puževim koracima napreduje prema euroatlantskim organizacijama, jer međunarodne institucije mogu nekako preći preko brojnih problema u BiH, ali jedno je sigurno – u svoje gnijezdo sigurno neće primiti leglo korupcije i kriminala.
Primjena strategije
Dosadašnja primjena strategije za borbu protiv korupcije je generalno nezadovoljavajuća, a istraživanje Transparency Internationala BiH pokazalo je da ni same institucije koje bi trebale biti uključene u strategiju nisu dovoljno upoznate s tim što ona predviđa, niti koje su njihove nadležnosti u okviru njezine primjene. Zbog toga, iz Transparency Internationala poručuju kako je nužna istinska predanost svih razina vlasti i svih nadležnih institucija pri ispunjavanju strateških ciljeva za borbu protiv korupcije.
