Direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović godinama upozorava na teške uvjete u kojima radi Uprava, osvrnuvši se na rad same Uprave, nedostatke zakonskih rješenja, milijunska dugovanja pojedinih kompanija.
Ako govorimo o neplaćanju obveza, imamo dugovanja na osnovi doprinosa na plaće u zadnjih deset godina oko milijarde maraka s oko 300 milijuna maraka
, istaknuo je Arifović u razgovoru za Dnevni list.
Ističe kako su godinama upozoravali nadležno ministarstvo o problemima privatnih priređivača igara na sreću preko klađenja (gdje spadaju i kladionice), no da na to nije reagiralo, dodavši kako su priređivači imali moćnu zaštitu..
Dug će, čini se, nažalost, ostati nenaplaćen i onda će netko pitati što je dosad država radila
, kazao je Arifović.
Spomenuli ste na Parlamentu FBiH da dobivate pritužbe na pojedince iz Porezne uprave da po "rođačkim" i drugim vezama štite pojedince i pomažu im da izbjegavaju plaćanje obveza. Kako se borite protiv toga?
Na terenu je jako prisutna situacija da netko može zaštititi rođaka, prijatelja ili susjeda. Mi smo se na jedan način pokušali izboriti s tim problemem tako što smo za velike porezne obveznike, one koje imaju veliki broj zaposlenih i veliki promet i iznose uplaćenih poreza, formirali Sektor za velike porezne obveznike. Dakle, ne kontroliraju lokalni inspektori i osoblje nego drugi, koji dolaze iz drugih dijelova FBiH. Pred Parlamentom FBiH sam nedavno istaknuo da u svim državnim institucijama, nažalost, ima korupcije. To je evidentno u svim agencijama za provođenje zakona. To nije samo uzimanje novca - mito - kako bi se završila neka usluga. To je naslijeđena praksa protiv koje se borimo. Imamo vrlo jasan propisani etički kodeks ponašanja. To stalno ističemo i u našim biltenima. Velika je samostalnost naših ljudi i može se dogoditi da oni neke stvari i ne vide, a mogu se i praviti da ih ne vide i da učine uslugu vlasniku kompanije na štetu države. Svakodnevno imate dvjestotinjak ljudi na terenu. Mi imamo svoju unutarnju kontrolu gdje provjeravamo dio tih zapisnika i rješenja koje donose, provjeravamo naše ispostave, jesu li, primjerice, blokirali račune, zaplijenili imovinu i slično. Zadnjih godina smo, nažalost, pokrenuli više od 200 disciplinskih postupaka zbog povrede radne dužnosti naših službenika po bilo kojoj osnovi. To nije nimalo lako, zamjeriti se našim uposlenicima ili namještenicima. Imali smo, nažalost, i kaznenih postupaka i suspenzija. Mi se borimo protiv toga, ali je to jako teško u našoj Upravi koja ima 1300 zaposlenih. Otvoreni smo za javnost i često dobivamo žalbe na ponašanje naših službenika ili namještenika koji samo provode zakon profesionalno ili ne. Imaju institucije koje to prate, nevladine organizacije. Ova institucija radi jako osjetljiv posao. Moral u ovome društvu je na jako niskoj razini i vidimo da ljudi koji su pošteni, stručni, vrijedni i odgovorni nekako sve više proglašavaju nesposobnima, a oni koji su skloni korupciji i makinacijama pa i krivičnim djelima proglašavaju se sposobnim i politički podobnim. Vidimo da neki ministar ili direktor javnog poduzeća ili obični zaposlenici koji obično i nisu pod povećalom javnosti imaju kuće, stanove, vikendice, poslovne prostore, a koje sa svojim plaćama teško mogu imati što ukazuje na elemente korupcije. Mi smo provjeravali i imovinu naših zaposlenika, ali, naravno, ona može biti i na nekom drugome.
Koliko je do sada podneseno kaznenih izvješća tužiteljstvima?
Federalni inspektori Porezne uprave su u razdoblju od 2002. godine do kolovoza 2011. podnijeli ukupno 625 kaznenih izvješća Tužiteljstvu BiH i županijskim tužiteljstvima, s procjenom gubitka poreza u ukupnom iznosu od 365.520.550,96 maraka. Kaznena izvješća su podnesena zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo utaje poreza, zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, nesavjesno gospodarsko poslovanje, krivotvorenje, lažna porezna isprava, nedopuštena trgovina, nedopušteno bavljenje određenim zanimanjem i sl. Nažalost, sudski postupci po predmetima iz ove oblasti traju jako dugo, u većini slučajeva pet i više godina. Prema podacima Porezne uprave FBiH, od ukupnog broja podnesenih izvješća nadležna tužiteljstva su presudom riješila 26 izvješća. U 21 slučaju presuda je bila osuđujuća, a u četiri slučaja oslobađajuća. U 82 slučaja postupak je obustavljen u fazi istrage ili samog postupka. U 2010. donesene su dvije presude za kazneno djelo utaje poreza i carinske prijevare kojim su izrečene novčane kazne, kazne zatvora i oduzimanje protupravno stečene koristi i četiri presude kojima je izrečeno izuzimanje i uništavanje poker aparata.
Imamo tvrtke koje duguju milijune maraka poreza. Kako stati tome ukraj?
Ljudi s pravom pitaju kako je moguće da kompanije duguju milijunske iznose poreza i doprinosa. U svim slučajevima postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz oblasti poreza gdje dužne porezne obveze prelaze iznos od 10.000 maraka, Porezna uprava FBiH podnosi službena izvješća nadležnim tužiteljstvima u cilju procesuiranja. To je kazneno djelo i to se mora kazneno tretirati i provoditi proces. Neplaćanje poreza nije utaja. Tužiteljstvo treba dokazati da je to netko s namjerom uradio. To može biti slučaj da je netko imao promet koji nije prikazivao u poslovnim knjigama, dakle namjerno i svjesno. Ljudi pitaju i kako nitko nije otišao u zatvor. Problem je što mi podnosimo izvješće Tužiteljstvu, mogu kao primjer navesti i rudnike. Imamo kompanije gdje su dugovanja milijunska, uglavnom po osnovi doprinosa za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje s obračunatim kamatama. Prema dosadašnjoj praksi tužiteljstava, to se prihvaćalo kao prekršaj i odgovorne osobe plate novčanu kaznu. Imao brojne slučajeve i javnih poduzeća, bolnice, vodovod, gradski promet. Mislimo da je to nedopustivo, da netko isplaćuje plaće, radnici šute i preživljavaju iako znaju da im nisu uplaćeni doprinosi. Ma ne možete isplatiti plaću bez uplaćenih doprinosa. Sudovi često za to imaju sluha pa kažu: 'Isplatili su plaće, nekako preživljavaju…' Mislim da s tom praksom treba prestati, treba znati da osim prekršajne odgovornosti postoji i kaznena odgovornost, a to je dalje na tužiteljstvima i sudovima. Kada su u pitanju dugovanja, evo i po pitanju organiziranja igara na sreću i o tome su obaviještena tužiteljstva i kad nije u pitanju utaja poreza, kad je obračunato sve i prikazano u poslovnim knjigama. Tužiteljstva mogu otvoriti istragu, tražiti dodatne informacije od Porezne uprave. Mi nemamo ozbiljnijih procesa kad je u pitanju svjesno neplaćanje poreza. Iznos koji sam ranije spomenuo odnosi se na utaju. Ako govorimo o neplaćanju obveza imamo dugovanja na osnovi doprinosa na plaće u zadnjih deset godina oko milijarde maraka s obračunatih 300 milijuna maraka kamata. Mi ih toga ne možemo osloboditi jer je to zakonom propisano. Tu se vrtimo u krug. Mi smo predložili Vladi FBiH da donese zakon o otpisu dugovanja koji se ne mogu naplatiti. Imate kompanije koje nemaju ili imaju vrlo malo imovine, primjerice jedan Borac iz Travnika, ili rudnike. Nemate iz čega naplatiti. Imate imovinu pod hipotekama, zastarjelu tehnologiju… Zaplijenjenu imovinu prodajemo, ali ljudi ne vole kupovati imovinu nekog tko je bankrotirao.
Ima li političke volje da se svi ovi problemi riješe? Što je još važnije, ima li političkih pritisaka na Vas?
Treba mijenjati zakone. Međunarodna zajednica je involvirana u donošenje zakona o kaznenom postupku i imamo instituciju koja prati rad sudova i tužiteljstava. Mi možemo reći da su tužiteljstva i sudovi neovisni. Po mome mišljenju, političari nemaju utjecaja na rad pravosudnih institucija, iako će to zvučati neshvatljivo. Možda će zvučati čudno, ali budući da mi kao institucija djelujemo u sastavu Ministarstva financija FBiH, građani misle da smo mi, ili evo ja, politička pozicija. Odgovorno tvrdim da svih ovih godina koliko sam direktor Porezne uprave FBiH nijedan ministar financija, predsjednik Vlade, neke političke stranke, koji god je bio, nije tražio od mene nešto nezakonito. To je jako bitno, a to obični građani ne vjeruju i misle da radimo po nalozima nekih ljudi iz politike. Toga kod nas nema. Imamo međunarodnu zajednicu, OHR, koji prate i pomažu nam u našem radu isto kao i u radu financijske policije. Američko ministarstvo trezora pomaže nam u našem radu, kao i Veleposlanstvo SAD-a u BiH, druga veleposlanstva, druge međunarodne institucije. One nam pomažu svojim ekspertima, kako da otkrijemo određena djela. Mi bismo čak voljeli da nas Vlada više usmjerava. Može se dogoditi da zbog opsega poslova i sve više organiziranog kriminala i novih pojava, nepoštivanja zakona u svim sferama je sve više počinitelja kaznenih djela, a mi nemamo dovoljno službenika pa ne možemo sve stići. Nedostaje nam oko 350 službenika i stalno tražimo od Vlade da nam pomogne u rješavanju ovog problema. Imamo 60 posto službenika i namještenika starijih više od 50 godina.Onda građani misle da je netko pošteđen, a netko progonjen. Moguće je i događa se da netko u nekoj našoj ispostavi štiti nekoga, ali generalno smo izbjegli sve utjecaje pa i politike na naš rad. Nikad se nisam ni miješao u ponašanje inspektora, nekih rukovoditelja…, a ako je netko pogriješio, to je isključivo njihova odgovornost.
Nedavno ste se osvrnuli na propise o porezima po osnovi igara na sreću. Kada će se uspostaviti čvršća kontrola priređivača igara na sreću preko klađenja?
Glavnina privatnih priređivača igara na sreću preko klađenja (kladionice) ima sjedišta u Mostaru, Čitluku, Širokom Brijegu, a igre priređuju u cijeloj BiH, i u Zenici i u Banjoj Luci. Evidentno je da je proces oko kladionica predugo trajao. Svi su krivi osim nas. Nitko se ozbiljnije nije bavio pitanjem velikih poreznih obveznika. Stvorila se čak priča da poglavar Islamske zajednice u BiH ima utjecaja na mene jer je klađenje suprotno vjerskim zakonima. To je smiješna priča. Zakon je propisao postojanje i kladionica, i poker aparata, binga…, ali na zakonit način. Evidentno je, a na što smo mi dugo upozoravali vlade i vrlo je malo reakcije bilo, da je tu postojala moćna zaštita, ali ne preko nas. Naš inspektor naloži obvezu za neplaćanje poreza na osnovi dobitka na iznos veći od 100 maraka gdje je drugostupanjsko tijelo poništavalo naša rješenja, jer inspektori, kao navodno, nisu ispravno postupili. Mogli smo vidjeti u poslovnim knjigama i tako smo došli do brojke veće od 30 milijuna maraka, s kamatama više od 40 milijuna. Konačno je nakon sedam godina Ministarstvo financija odbilo žalbe. Uporno smo upozoravali sve ministre da bi sud trebao riješiti to pitanje, tko je u pravu. Mi nismo mogli dobiti ni jasnu instrukciju kako postupati. Bili smo prepušteni sami sebi. Bila je zaista ružna situacija da mi nalažemo, a drugostupanjsko tijelo to poništi. Trebalo je davno promijeniti Zakon o igrama na sreću. Mi smo tražili da se privatne kladionice uvežu kao i državne, dakle online, da se ima prava kontrola i da podaci dolaze u Poreznu upravu kao što je to slučaj s Lutrijom BiH. Mi govorimo o podacima iz poslovnih knjiga, a gdje su one koje su prikrivene. Dugo se priprema taj zakon o izmjenama zakona, ali sve to predugo traje, ali ne zbog nas nego drugih sudionika. Upoznati su svi, policijske agencije, SIPA, tužiteljstvo, Ministarstvo, Vlada, Parlament. Zašto smo mi u nekim procesima sami? Mi smo samo jedan od sudionika. Zašto se nije nitko drugi zainteresirao? Već imamo preregistracije tih pravnih osoba, mijenjanje sjedišta… Dug će, čini se, nažalost, ostati nenaplaćen i onda će netko pitati što je dosad država radila. U 2010. priređivači igara na sreću klađenjem su uplatili ukupno 762.049,37 poreza na dobit, a 1,88 milijuna maraka poreza na dohodak od igara na sreću i nagradnih igara. U prvih šest mjeseci 2011. priređivači igara na sreću klađenjem su uplatili 438.240,35 maraka poreza na dobit i 588.732,07 maraka poreza na dohodak.
Veća disciplina u Sarajevu nego u Širokom Brijegu
Kad je u pitanju odnos županija, odnosno disciplina, evidentno je da je disciplina veća u Sarajevskoj ili Tuzlanskoj nego u Zapadnohercegovačkoj ili Srednjobosanskoj županiji. Teško je napraviti komparaciju gdje je veća utaja, ali u Sarajevu nam spočitavaju kako su veće sankcije nego u Širokom Brijegu. Mi smo po tom pitanju jasni. Svi naši inspektori, sve naše ispostave moraju jednako postupati. Nekad uvidimo da to nije tako.
