Zašto kreiraju vlast u Federaciji bez jednog naroda? Zašto vode takvu politiku kada su upravo Hrvati u doba komunizma u SAD-u vidjeli spas? To su samo neka od pitanja koja prosječan građanin hrvatske nacionalnosti postavlja kada započne priča o američkoj politici u BiH. No prijateljstva i emocije su posve isključene u visokoj politici. Interes je jedini motiv u svim politikama na svim stranama svijeta. I tako je i u odnosu Washingtona prema BiH i hrvatskom pitanju u njoj.
Ključ rješenja
Problem je što ključ za rješavanje hrvatskoga pitanja, osim domaćih političkih snaga, od međunarodnih faktora drži upravo Washington koji nimalo nije oduševljen idejom hrvatskog entiteta u BiH. Pet je ključnih razloga trenutačne nenaklonjenosti Bijele kuće prema zahtjevima Hrvata u BiH: strah od muslimanske države ili entiteta u Europi, SAD želi biti politički i sigurnosni pokrovitelj europskih muslimanskih naroda Bošnjaka i Albanaca; SAD želi udovoljiti turskim interesima na području jugoistočne Europe; Washington u Hrvatima ne vidi "igrača" koji bi mogao bilo što pokrenuti ili srušiti, Amerikanci tradicionalno podržavaju liberalnu demokraciju jedan čovjek jedna glas u odnosu na složene države u kojima vladaju konsocijacijski modeli.
Neopravdani strah
Strah SAD-a od stvaranja muslimanske države ili zasebnoga entiteta unutar BiH vidljiv je u djelovanju američkih diplomata na prostoru jugoistočne Europe. Od devedesetih do danas SAD nisu promijenile svoj stav po tom pitanju. O tome su čak govorili i bošnjački vjerski vođe ističući kako nema novih entiteta ili pak raspada BiH jer Amerikanci nikada neće dopustiti stvaranje islamske države u srcu Europe. No ne samo oni ugledni autoriteti na polju međunarodne politike o tome su pisali još 90-ih godina. Riječ je o američkom strahu od islamskoga ekstremizma. Žrtva takvoga američkoga pristupa su hrvatski zahtjevi. No taj američki strah je i više nego neopravdan s obzirom da Bošnjaci kao europski muslimani nikada nisu prihvatili bilo kakav vid vjerskoga ekstremizma. Osim toga, SAD zbog loših odnosa sa islamskim svijetom želi graditi pokroviteljski i zaštitnički odnos prema europskim muslimanima: Bošnjacima i Albancima.
Američko skrbništvo
SAD time želi poručiti islamskom svijetu da nije riječ o sukobu civilizacija te da njegovi loši odnosi sa islamskim svijetom u Africi i Aziji nisu rezultat sukoba civilizacija nego borbe protiv neciviliziranih režima. Treći razlog zbog kojega Hrvati trenutačno ne mogu doći do svoga cilja i zbog kojega su čak istisnuti iz vlasti na razini Federacije je odnos Washingtona prema Ankari. Turska područje Balkana smatra interesnom zonom s vlastitim političkim i gospodarskim interesima. SAD joj to toleriraju zbog turskog utjecaja na Kavkazu, Bliskom istoku i turkofonskoj središnjoj Aziji. Između ostaloga i zbog toga će zažmiriti kada Bošnjaci u Federaciji preglasavaju Hrvate. Četvrti faktor nije nimalo nebitan, zbog nedostatka odlučnih lidera i jasne strategije Hrvati su prestali biti čimbenik u BiH. I zbog toga danas hrvatska politika teško komunicira s američkim diplomatima u BiH. SAD priznaje isključivo lidere na terenu koji vuku odlučne poteze.
Liberalna demokracija
Liberalni model demokracije jedan čovjek jedan glas je ono što će SAD uvijek prije podržati od složenih demokracija kakva je BiH gdje se poštuju posebnosti svake nacionalne skupine. SAD-u je zbog toga uvijek bliži tip demokracije kakav vlada u Francuskoj, nego model konsocijacijske demokracije kakav je na snazi u Švicarskoj. Taj element potpuno je zanemaren kada se govori o američkoj nenaklonjenosti hrvatskim zahtjevima. No sve to nije razlog da legitimni predstavnici Hrvata ne pokušaju raditi na provedbi ideje hrvatskog entiteta i na pridobivanju američke naklonosti toj ideji. Ne tako davno Amerikanci su se protivili međunarodnom priznanju Hrvatske i Slovenije pa su morali priznati stanje na terenu, kako onda ne bi mogli podržati i entitet koji ne ruši Bosnu i Hercegovinu, nego je dodatno izgrađuje.
