Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u intervjuu za Press RS ističe kako na sastancima s liderima SDA i SNSD-a Sulejmanom Tihićem i Miloradom Dodikom u Prudu, a kasnije i u Sarajevu, nije bilo govora o detaljima budućih ustavnih rješenja, kao i da će razgovori o tome tek uslijediti.
Kada smo u Prudu razgovarali o Ustavu, dogovorili smo se da imamo jasno opredeljenje, a to je da treba da se razgovara o srednjem nivou vlasti. Granica se uopće nismo doticali. Tihić, Dodik i ja prepoznali smo potrebu da se nešto trajno riješi i s te strane pokazali smo spremnost za kompromise, kako bismo dobili mogućnost da naš dogovor u parlamentu dobije potrebnu dvotrećinsku podršku
! - kaže Čović.
Teći li HDZ BiH teži da u sastav hrvatskog entiteta uđe i dio Posavine, koji je sada u sastavu RS?
Pa, ja taj naš entitet ne bi zvao hrvatskim, jer mislim da je to loš naziv. Mi gradimo nešto drugo.
Što?
Ako govorimo o federalnim jedinicama, a neka to bude uslovni naziv kako se ne bi zloupotrebio, jer mislimo da svaka od njih treba da ima multietnički karakter. Hrvatske stranke su u Kreševu definisale diskontinutitet teritorija kao jedan od kriterijuma, i svakako da ćemo nastojati da oblikujemo jednu od cijelina u kojoj će Hrvati biti većina.
Odbacuje li onda Prudski sporazum mogućnost diskontinuiteta teritorija?
Ne, naprotiv! Diskontinuitet teritorija je jedna od najvažnijih odrednica, koja ima posebnu poruku za BiH. Ona štiti BiH, a s druge strane omogućava da se do jedne mjere iskaže potreba nacionalnog kolektiviteta BiH! Danas je BiH uređena na tragu tog teritorijalnog diskontinuiteta. I RS i Federacija BiH su teritorijalno razdvojene.
Kako komentarate stav da je Federacija "tamnica naroda"?
Federacija BiH često se naziva "tamnicom naroda" ili "tamnicom hrvatskog naroda", a takvim izrazima pojedini političari žele da iskažu poziciju u kojoj se nalazi hrvatski narod. Ne bih to nikada tako nazvao jer sam ozbiljan političar i vodim ozbiljnu stranku koja ima posebnu odgovornost za hrvatski narod u BiH, ali i za samu BiH.
Kako biste vi stvorili federalnu jedinicu s hrvatskom većinom u BiH?
Jednostavno, promjenom Ustava BiH! Želimo novi ustav koji može da pruži priliku BiH i Hrvatima u Bosni u narednih nekoliko desetina godina, a ne kratkoročno. Izmjenama Ustava BiH možemo da stvorimo nove odnose u ovoj zemlji i otvorimo joj vrata europskih integracija, a s druge strane, da osiguramo ekonomsku i socijalnu stabilnost. To ne možemo da postignemo daytonskim ustavom, a bilo kakva improvizacija na nižem nivou nikome neće donijeti dobro.
Prijeti li Hrvatima u Bosni nestanak?
Pa, aneksom četiri Daytonskog sporazuma Hrvati u BiH su dugoročno osuđeni na nestanak ili gubljenje te nacionalne odrednice. Bilo je pokušaja da se Hrvati pretvore ili oboje isključivo katoličkom dimenzijom, da se isključivo vežu za Katoličku crkvu, ali svi oni koji su mislili da se na tu kartu može elimirati hrvatsko u BiH shvatili su da je to porazno za BiH, pa i za druga dva naroda. Uvjeren sam da Hrvati neće otići iz BiH jer ona ne može funkcionisati, a ni preživjeti bez sva tri naroda.
Trebaju li se Hrvati iz BiH više okrenuti suradnji sa Srbima?
Bosnu i Hercegovinu ne vidim na nekakvom bilateralnom dogovoru dva naroda. Jednostavno, BiH mora da stvori okvir da sva tri konstitutivna naroda mogu da sarađuju i rešavaju sve probleme naroda. Ne vidim zašto bi se preferirao jedan ili drugi narod!
Zašto je za vas inicijativa HDZ-a 1990 i HSP-a o osnivanju međužupanijskog veća suluda?
Nisam rekao da je nešto suludo, ali jesam upotrebio sličan izraz. Ona nije plod iskrene želje da se reše neki problemi koji su istaknuti kada je ta inicijativa pokrenuta. Ali evo, prošlo je mnogo vremena, a nema nikakve njihove aktivnosti Očito je da je to iskorišteno u marketinško-političke svrhe.
