U Mostaru će sutra, u utorak, 19. lipnja u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosače biti predstavljen 25. broj časopisa "Hercegovina", godišnjaka za kulturno i povijesno naslijeđe, čiji je glavni urednik mr. Tomislav Anđelić, a objavljuje se u nakladi Narodne knjižnice Mostar.
Jubilarni, 25. broj predstavit će prof. Jozo Marić, mr. Ivanka Miličević-Capek, mr. Anđelko Zelenika, mr. Tomislav Anđelić i prof. Ivan Baković. Dvadeset peti broj "Hercegovine" tiskan je na 310 stranica. U uvodniku urednik Anđelić s ponosom ističe značaj jubilarne 25. knjige od prvog izlaska 1981. godine. Ovaj je zbornik za kulturno-povijesno baštinu izlazio u kontinuitetu, s prekidom od nekoliko godina u ratnom razdoblju (1992.-1994.), sve do danas. Anđelić napominje da broj 25 za 2011. godinu predstavlja zapravo tematski broj sa svega nekoliko značajnih, ali važnih tema kao što su stećci Mostara i okolice o kojima postoji ogromna stručna i znanstvena literatura, ali još niz pitanja čeka na odgovore, kaže Anđelić, jer zapravo još uvijek nije jasno njihovo porijeklo, simbolika, umjetnost, kao i njihov postanak. Bez obzira koliko se o njima pisalo, o njihovom nastanku trebalo je još jednom progovoriti u knjizi gdje su svi sabrani na jednom mjestu.
Obogatili povijest
"Druga tema koja je zastupljena u broju 25 je kulturno-povijesna i književna baština Hrvata Mostara i okolice. Istina, ova je tema sporadično istraživana, ali nikada dovoljno i u cjelini", kaže Anđelić. Još su dvije teme u ovoj knjizi: katolička groblja na području Uskoplja do 1883. i povijesno-arheološka problematika jablaničkog kraja od prapovijesti do srednjeg vijeka. Prof. dr. sc. Ante Škegro i mr. sc. Ante Ivić govore na osnovi izvornih podataka iz župnih matičnih knjiga o starim grobljima do 1883.
"Ovakvi i sličnih radova ima vrlo malo u našoj muzejskoj i arhivskoj literaturi, pa je zato i ova studija vrlo važna sastavnica ovog broja", kaže Anđelić. Urednik "Hercegovine" piše o povijesno-arheološkoj situaciji općine Jablanica. Tekst je nekada rađen, ali nikada prvi publiciran, za potrebe povijesno-arheološke monografije Jablanice.
U ovom broju je objavljen i pregled sadržaja Hercegovine od 1995. do 2011. (od 9. do 25. broja) gdje se vidi veliki broj izvornih, stručnih, preglednih i drugih studija i članaka koji su, izražava nadu urednik, obogatili povijest, arheologiju, etnologiju, staru književnost i druge znanosti na terenu Hercegovine i njoj susjednih teritorija.
Spomenici jablaničkog kraja
Jubilarni, 25. broj "Hercegovine" u poglavlju "Rasprave, studije, članci", počinje tekstom mr. Tomislava Anđelića "Stanje kulturno-historijskih spomenika jablaničkog kraja od prahistorije do XV. stoljeća". Mr. Anđelko Zelenika piše o stećcima mostarskog područja, "Prilog proučavanju stećaka Hercegovine", dr. Ante Škegro i mr. Anto Ivić pišu "Jere ćete biti vi kakovi smo mi sada" – katolička groblja na području Uskoplja do 1883., a Marina Kljajo-Radić piše tekst "Prinosi hrvatskoj usmeno-književnoj baštini u mostarskom kraju" (II. dio). Đuro Kriste u poglavlju "Građa" napisao je tekst "Na tragu rimskog diluntuma", a u "Prikazima i osvrtima" predstavljen je XIII. humski zbornik, uz 300. obljetnicu rođenja Ruđera Boškovića – Od Dubrave do Dubrovnika (mr. Tomislav Anđelić), zatim Arheološka istraživanja u Cetinskoj krajini (mr. Radoslav Dodig), Hrvatsko društvo kamenoklesara, geologa i rudara "Zvuk kamen,a zbornik radova" broj 1 (Vinko Bilopavlović), "Crkva i samostan svete Marije na Dančama – Družba sestara franjevki od Bezgrješnog začeća iz Dubrovnika" (dr. Ante Škegro), Dubrovački benediktici, zbornik radova – Dubrovačka biskupija, 2010. (dr. Ante Škregro), Marija Marić Baković – Stalni postav arheološke zbirke Franjevačkog muzeja i Galerije Gorica Livno. Bibliografiju Hercegovine od broja 9 do broja 25 napisala je Mira Pehar, a na kraju jubilarnog broja "Hercegovine" In memoriam jednom od najpoznatijih fotografa Hercegovine Ćirilu Ćiri Raiču (1936.-2011.) napisao je Anđelko Zelenika.
"Prije nekoliko godina kada je ugledni gost našega grada engleski princ Charles posjetio Mostar, kao ljubitelj fotografije posjetio je Ćiru Raiča i njegov atelje. Kao jedinstvena, specifična i izuzetno vrijedna zbirka fototeka Ćire Raiča s ogromnim brojem negativa i fotodokumenata zbog svoje kulturno-povijesne vrijednosti evidentirana je kao opće kulturno dobro", naglašava Zelenika, uz napomenu da je Raič 30 godina sudjelovao na izradi fotoilustracija u godišnjaku "Hercegovina".
