U samom središtu Ljubuškog Radoslav Dodig, povjesničar i arheolog, pronašao je dvije prapovijesne kamene gomile.
"Nalaz dviju prapovijesnih kamenih gomila možda se laiku ne čini nečim značajnim. Dvije hrpe kamenja, ništa posebno! Pa ipak, gomile u središtu grada pomiču njegove korijene daleko dublje od srednjega vijeka. Time je dokazan kontinuitet Ljubuškoga od prapovijesti do naših dana. Naselje Ljubuški staro je najmanje tri i pol tisuće godina", istaknuo je Dodig nadalje kazujući kako nitko od povjesničara i arheologa nije spominjao, a još manje istraživao prapovijesne gomile u Ljubuškom i naselju Pregrađe.
Gomile u prostornom planu
"Od sada će se gomile naći u novom prostornome planu općine Ljubuški, koji je u fazi izradbe, kao zaštićeni kulturno-povijesni spomenici. Kako je u planu jedna gradska prometnica, od Doma zdravlja do zaobilaznice, odnosno Ulice bana Josipa Jelačića, koja prolazi baš između ljubuških gomila, skrećemo pozornost planerima i izvođačima radova da ne oštete najstarije kulturne spomenike u Ljubuškom. Dapače, bilo bi poželjno da se gomile stručno istraže. Možda se u njima pronađu kosti najstarijih Ljubušaka", kazao je Dodig. Naime, ime Ljubuškoga kao naselja dosad se uglavnom vezalo za srednji vijek. Prema Dodigovim riječima u Državnom arhivu u Dubrovniku pronađeno je više pisanih izvora sa spomenom Ljubuškoga (Gliubussa, Liubussa, Lubusia i Lubussa), od kojih je najstariji onaj iz 1435.
"Kako se u tim izvorima spominju franjevci i crkva u Ljubuškom, može se pretpostaviti da se radilo o urbanom naselju s trgom i crkvom, čija se jezgra vjerojatno nalazila u središtu Ljubuškoga kod crkve sv. Kate, koji se u katastarskim planovima naziva Crkvina. Ipak, povijest grada seže mnogo ranije, čak u brončano doba. Na predjelu grada popularno zvanom Ćukovina, zapadno od Travanjske ulice, dvjesto metara jugoistočno od Doma zdravlja Ljubuški, otkrivene su dvije kamene gomile. Prva (k.č. 1882 i 1883, vl. Stana Ivanković) ima promjer oko 12 metara i visinu oko jednoga metra, koja je i djelomice oštećena, ali su vidljive na površini dvije kamene nadgrobne ploče, te druga (k.č. 1362, vl. Stanko Grizelj) ima promjer oko 20 metara i visinu blizu dva metra. I ona je djelomice površinski oštećena."
Tipične za brončano doba
"Takve grobne kamene gomile tipične su za brončano doba (2200. – 800. godine pr. Kr.), s time što ih je najviše podignuto tijekom tzv. srednjega brončanog doba (1600.-1300. pr. Kr.). Značajno je spomenuti da se i u Pregrađu, oko jedan kilometar istočno od spomenutih gomila, nalazi čak dvadeset brončanodobnih grobnih gomila", rekao je Dodig izražavajući zabrinutost zbog oštećenja nalazišta prilikom izgradnje sve većeg broja kuća u samoj blizini kamenih gomila. Nažalost, veći dio je oštećen prigodom izgradnje suvremenih kuća. Arheolozi pretpostavljaju da su se u blizini gomila, koje su podignute na ravničarskom dijelu terena, prostirala i naselja. Teško je bez dodatnih istraživanja reći gdje se prostirao Ljubuški u brončano doba. Možda jedno naselje na predjelu od Babovca do Crkvine, odnosno od današnjega nogometnog igrališta do crkve sv. Kate, a drugo u sjevernom dijelu Pregrađa, od sadašnjega kružnoga toga do lokaciji Tikiruša.
