U našoj zemlji već danas imamo čitavu jednu generaciju nezaposlenih ljudi mlađih od 30 godina. Prema analizi Bečkog instituta za usporedbu međunarodnih ekonomija u Bosni i Hercegovini je danas više od 60 posto mladih ljudi na uredima na zapošljavanje. Masovna nezaposlenost mogla bi prerasti u trajno stanje, a izgledi za poboljšanje su slabi, navodi ovaj institut.
Ukratko - katastrofa
WIIW u svojoj nimalo optimističnoj prognozi upozorio je na rastuću masovnu nezaposlenost, prije među mladima. Kao zemlja s posebno lošom situacija masovne nezaposlenosti među mladima ocijenjena je BiH. U analizi koju je radio austrijski profesor i šef odjela za BiH i Tursku pri ovom institutu, dr. Josef Pöschl navodi se kako "situacija na tržištima rada postupno zauzima katastrofalne razmjere".
"Prijeti čitava jedna generacija nezaposlenih", ističe dr. Pöschl. Prema navodima Bečkog instituta za usporedbu međunarodnih ekonomija, u našoj zemlji više od 60 posto mladih je nezaposleno, u Srbiji više od 50 posto, u Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Litvi više od 30 posto, u Mađarskoj i Poljskoj 28 posto. Među zemljama regije ukupan rekordan broj službeno registriranih nezaposlenih drži Makedonija gdje je bez posla 31 posto stanovništva. Čak i u zemljama gdje su šanse za zaposlenje visoke, mladi uglavnom rade pola radnog vremena ili samo za kratko razdoblje pa, primjerice, u Sloveniji čak 75 posto mladih ima posao na određeno vrijeme.
Dr. Josef Pöschl ističe se kako su šanse za rast bh. ekonomije u ovoj, ali i u idućoj godini jako male.
"Štoviše, prognozira se pad bh. ekonomije od minimalno 0,5 posto. Što se tiče cijena, one će ostati relativno stabilne, no neki jači znak oporavka tržišta rada u srednjoročnom razdoblju se ne vidi", navodi dr. Pöschl. Bečki institut za usporedbu međunarodnih ekonomija očekuje ove godine i pad u domaćoj potražnji što se već osjeti, a ne očekuje se ni pozitivna promjena u vanjskotrgovinskoj razmjeni naše zemlje koja bi mogla popraviti i utjecati na eventualni rast BDP-a. Štoviše, ovaj institut ocjenjuje da bi rast naše i s nama povezanih susjednih ekonomija mogao potaknuti samo neki poticaj izvana, odnosno direktno strano ulaganje, no u sadašnjoj krizi i uz mjere štednje u zemljama okruženja i Europske unije, te zbog poznatog utjecaja ulaska Hrvatske u EU i posljedica koje će zbog nepripremljenosti osjetiti bh. ekonomija neka veća ulaganja je teško očekivati.
Dramatična situacija
Ekonomisti Bečkog instituta za usporedbu međunarodnih ekonomija situaciju u BiH ocjenjuju generalno kao "dramatičnu". Razvoj posebno koči i opterećuje jaka ovisnost od tržišta "jezgra Europske unije" kao i visoke cijene svjetskog tržišta za energiju i životne namirnice i metale.
Bečki stručnjaci posebno oštro ocjenjuju politiku štednje, koja prema njihovom mišljenju guši gospodarski razvoj već na samom početku. Riječ je o začaranom krugu koji je očito teško probiti. Bez pokušaja država da se daljim investiranjem izvuku iz krize, neće biti moguće ni prevladati krizu, tvrde bečki ekonomski eksperti. Trenutačno svuda opada broj investicija i privatna potrošnja, što je prema mišljenju analitičara jasan znak promašene gospodarske politike. Stoga se zahtjeva zaokret u politici prije svega EU-a, dalje od rigorozne štednje, a prema "kontroliranom, deficitarnom trošenju i više investicija u državama". U ovu politiku bi trebale biti uključene i banke sa svojim dugovima, ističe Bečki institut za usporedbu međunarodnih ekonomija.
